Grad Split s još 12 gradova i općina koji su obuhvaćeni Urbanom aglomeracijom Split ima priliku do 2023. godine iskoristiti 62,7 milijuna eura iz EU fondova kroz ITU mehanizam. Ela Žižić, pročelnica gradske Službe za gospodarstvo, turizam, međunarodne i EU fondove kaže kako će taj novac biti namijenjen za privatni, javni i civilni sektor, a očekuje da će se prva sredstva primiti u prvom kvartalu iduće godine.
– Mjere koje će se financirati iz ovog mehanizma su: mjere za čisti i urbani promet, mjere za deinstitucionalizaciju socijalnih i zdravstvenih usluga, aktivnosti za mlade, aktivnosti za podizanje kvalitete strukovnog obrazovanja, za korištenje zapuštenih lokacija te za razvoj poduzetničke infrastrukture i programa za poduzetnike, a jedan segment koji će se moći financirati isključivo kroz ovaj mehanizam je i revitalizacija sustava toplinarstva – navela je Žižić te objasnila kako je ITU mehanizam sistem za povlačenje sredstava iz EU fondova namijenjenih urbanim područjima.
Do sada, dodala je, slučaj je bio da su se sredstva većinom dodjeljivala za razvoj ruralnih područja pa gradovi poput Splita i Zagreba nisu imali ni mogućnost dobiti novac za svoje razvojne projekte.
Gradonačelnik, Ivo Baldasar, je istaknuo kako ovaj iznos premašuje sve iznose koje su iz EU fondova uspjeli privući drugi hrvatski gradovi. Smatra da je ključ uspjeha u zajedničkom radu svih jedinica lokalne samouprave bez obzira na političke opcije koja su na vlasti.
– Imali smo i veliku podršku ministarstva i ministra Tolušića. Da smo prije imali takvu podršku mislim da bi već uspjeli realizirati nekoliko projekata. Svaki grad i svaka općina je razvijala svoje projekte, a ono što je gradu Splitu najvažnije je projekt vezan uz Promet Split i Dračevac. Razvijanje nove garaže na prostoru bivše vojarne Dračevac, razvoj infrastrukture u prometnom smislu, a to je nabavka novih autobusa i gradnja nove garaže na Dračevcu. Sud će doći na red, ali vidjet ćemo koliko će biti novaca. Sve je pripremljeno, čeka se odluka Splitske banke nakon koje Grad mora pokrenuti proceduru, a ministarstvo je spremno – tvrdi gradonačelnik.
Osim Splita Urbana aglomeracija obuhvaća: Kaštela, Omiš, Sinj, Solin, Trogir, Dicmo, Dugi Rat, Dugopolje, Klis, Lećevicu, Muć i Podstranu. Savki grad i općina su razvijali svoje projekte koje planiraju financirati na ovaj način. Podstrana će tako pokušati realizirati sedam projekata među kojima su uređenje obale, biciklističke staze i poduzetnički inkubator. Općina Klis financirat će gradnju tunela kroz Kočinje brdo te nastavak gradnje tunela kroz Kozjak, a Dugopolje će urediti biciklističke staze, osnovat će potpornu instituciju za 330 poduzetnika u gospodarskoj zoni i stvoriti interpretacijski centar planine Mosor kroz koji bi posjetitelje upoznali s posebnostima mosorske flore i faune.
Na pripremi se radilo godinu dana, a projektna dokumentacija poslana je na ITU natječaj 15. srpnja.
– Od samog početka krenulo se ambiciozno. Održano je više od 30 različitih sastanaka na kojima je sudjelovalo preko 850 predstavnika javnog,privatnog i civilnog sektora, predstavnika Sveučilišta i radnog tima Grada. Dokumentacija se sastojala od 1100 stranica različitih dokumenata, odluka i izvješća, a najveći i najvažniji segment se odnosio na nacrt Strategije razvoja urbane aglomeracije Split. Pravi uspjeh je u tome što smo radili svi zajedno. Split se ne može razvijati sam, nismo izolirani otok – rekao je dogradonačelnik Goran Kovačević.
Sveučilište u Splitu na pripremi ove aplikacije je radilo besplatno, a prorektor Marko Rosić smatra da je uloga Sveučilišta u svemu bila ključna.
– Uključili smo se u travnju prošle godine. Sveučilište je izvuklo najveći dio posla, radili smo besplatno, ali to je nešto što je naša strateška odrednica. Otvaranje prema lokalnoj zajednici gdje želimo sve naše kapacitete dati za potrebe razvoja zajednice. Sveučilište će također dobiti dio novca, prijavljivali smo projekte ravnopravno sa svima drugima, a među njima su znanstveno inovacijski centar, program postakademskog zapošljavanja, program sustava e-učenja koji bi mogao pomoći zapošljavanju nezaposlenih, a i sve sastavnice su dale svoje projekte – istaknuo je Rosić.
U sljedećem periodu, zaključuje pročelnica Žižić, slijedi nastavak sektorskih dijaloga s nadležnim ministarstvima.