Epidemiologinja Goranka Petrović iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za N1 je objasnila zašto imamo problema s hripavcem više nego u posljednjih 30 godina.
Petrović navodi kako je hripavac inače endemska bolest i da su uobičajene periodične epidemije svakih tri do pet godina.
-Ove godine je to neobično visoka brojka, a to je posljedica nekoliko faktora. S jedne strane nam ti cjepni obuhvati padaju posljednjih 10 godina, a bila je tu i pandemija tijekom koje je izostalo prirodno prokuživanje, jer svake godine imamo nešto hripavaca, nekoliko desetaka, a sad dok je bila pandemija i mjere, nam je bazen osjetljivih ljudi za hripavac narastao.
Petrović je naglasila i da cjepivo ne daje doživotnu zaštitu, ali je najvažnije za najmlađe koji su pod najvećim rizikom.
-Cjepivo štiti onda kad je najvažnije – štiti djecu dojenačke dobi i djecu vrtićke dobi kod kojih je rizik da ta bolest bude teška najveći. Ta zaštita traje pet do deset godina, a kad dijete naraste, kao i kod odraslih, nema više rizika da bolest bude teška.
HZJZ je u Zagreb u otvorio punkt za testiranje na hripavac prije mjesec dana i od tada je bilo 900 oboljelih koji su se testirali. Petrović kaže kako je realan broj puno veći jer mnogi zaraženi nemaju tipične simptome, ali i dalje mogu zaraziti druge.
-Ta bakterija je vrlo zarazna. Sigurno promiču, uopće se dijagnosticirati, oni koji imaju jako atipičnu sliku. Taj hripavac osim klasičnog kašlja koji svi spominju ima nespecifične simptome zbog kojih se osobe ni ne idu testirati a jako uspješno zaražuju oko sebe.