Prevencija i rano otkrivanje bolesti je budućnost zdravstva, odnosno medicine, a u splitskoj bolnici predano i kontinuirano rade upravo na tome. Prema procjenama svjetskih zdravstvenih organizacija, oko 850 milijuna ljudi na planeti boluje od bubrežne bolesti koja uzrokuje oko 2.4 milijuna smrti godišnje. Hrvatska je u tom segmentu na brojci od 300 tisuća pojedinaca koji se bore s nekim oblikom bubrežne bolesti, a prema nekim istraživanjima, čak oko petsto novih bolesnika godišnje treba dijalizu ili transplantaciju bubrega.
U splitskoj bolnici tijekom naredna tri vikenda, pacijentima će približiti zdravstvene probleme vezane uz kroničnu bubrežnu bolest kod bolesnika sa dijabetesom.
Od ranog jutra tako pacijenti svih životnih uzrasta sa šećernom bolešću pristižu u Centralni laboratorij na Firulama kako bi doznali, pa čak i otkrili ovog tihog neprijatelja.
– Nama je cilj osvijestiti bolesnike i liječnike kako je kronična bubrežna bolest vrlo česta kod bolesnika koji imaju šećernu bolest tipa 2 jer u trenutku kad im postavimo dijagnozu i napravimo plan liječenja, treba ispitati imaju li možda bubrežnu bolest. Time i odabir lijekova ovisi o bubrežnoj bolesti, stupnju oštećenja bubrega i pridruženim srčano-žilnim komplikacijama. Za ovu kroničnu bolest kažu da je tiha bolest jer najveći broj bolesnika nema specifične znakove bolesti pa se ona otkrije tek u uznapredovalom stadiju. Studije su pokazale da su bolesnici većinom u trećem stadiju kad još postoje lijekovi i terapijski pristupi koji mogu usporiti napredovanje kronične bolesti te prevenirati i razvoj srčano-žilnih komplikacije – govori nam Josipa Radić, specijalistica interne medicine, uža specijalistica nefrologije te endokrinologije i dijabetologije u KBC-u Split i izvanredna profesorica na splitskom Medicinskom fakultetu.
Pacijenti s kroničnom bubrežnom bolešću doktora posjete često zbog visoke vrijednosti arterijskog tlaka ili se pak uz liječenje druge bolesti utvrde povišene vrijednost kreatinina. Kreatinin uz albumine u urinu je, zapravo, osnovni pokazatelj da situaciju s bubrezima – ne štima.
– Odaziv bolesnika na dane otvorenih vrata je odličan, s tim da za smo akciju proširili i na naredna dva vikenda. Svakom bolesniku se određuju laboratorijski nalazi koji daju informaciju o bubrežnoj bolesti, analizira sastav tijela odnosno uvid u količinu masnoće jer je prekomjerna tjelesna masa u uskoj poveznici sa šećernom bolesti tipa 2, izmjeri arterijski tlak i snaga mišića, a onda i razgovora s doktorima kako bi se potanko otkrila još koja informacija oko moguće bolesti – zaključuje Radić.
Akcija na Firulama danas je sve do 15 sati, kao i sutra od 8 do 15 sati. Za sve one koji su bili onemogućeni ovaj vikend, rano prepoznavanje kronične bubrežne bolesti u bolesnika sa šećernom bolesti bit će u fokusu 25. i 26. studenog te 2. i 3. prosinca.