Horvat je poručio kako je gospodarenje otpadom iznimno važno gospodarsko pitanje posebice u okviru kružnog gospodarstva na kojem je posljednjih godina naglasak i koji je jedan od najzahtjevnijih ciljeva EU u narednom razdoblju. Istaknuo je kako se gospodarenje otpadom u Hrvatskoj temelji na načelu reda prvenstva koji podrazumijeva prije svega sprječavanje nastanka otpada, ponovnu uporabu otpada, recikliranje, oporabu i tek na kraju zbrinjavanje otpada, kao što je na primjer, odlaganje.
Dodao je kako je u siječnju usvojen Plan gospodarenja otpadom za razdoblje od 2017. do 2022.. koji donosi ciljeve za povećanje odvojenog sakupljanja, smanjenje odlaganja te mjere za sprječavanje nastanka otpada. Naglasio je kako su ciljevi postavljeni u Planu sukladni ciljevima EU koje moraju postići sve države članice do 2020. godine.
“Kako bi se omogućilo ostvarenje ciljeva u sektoru otpada Hrvatskoj su na raspolaganju sredstva EU iz Kohezijskog fonda u ukupnom iznosu od 475 milijuna eura”, istaknuo je Horvat. Rekao je da je upravo Plan gospodarenja otpadom dokument koji usmjerava i određuje za koje će se projekte ta sredstva moći koristiti.
Ministarstvo, dodao je, priprema javne pozive za sufinanciranje iz Europske unije za projekte iz područja gospodarenja otpadom i to prije svega za one koji omogućuju odvojeno sakupljanje otpada i njegovo recikliranje, saniranje odlagališta, izradu centra za gospodarenje otpadom te projekte obrazovno-informativnih aktivnosti koje su izuzetno važne za ostvarenje postavljenih ciljeva.
Glavni urednik “Poslovnog dnevnika” Vladimir Nišević je istaknuo zadovoljstvo što su prije pet godina počeli s organiziranjem konferencije, čime su ukazali na segment gospodarstva koji tada nije bio toliko u fokusu, a sada se pokazuje da interesa i potrebe ima i da se radi o prilici koju hrvatsko gospodarstvo ima ispred sebe i koju mora znati iskoristiti.
“Govorimo o nekoliko milijardi kuna koje su na raspolaganju Hrvatskoj ako budemo pametni i ako budemo znali da ih uzmemo i iskoristimo. Znanja, volje, tehnologiju imamo. Znači možemo, a ono što je bitno je da se konsolidiramo, da se dogovorimo i da pametno iskoristimo prilike koje su pred nama”, poručio je Nišević.
Sanja Radović Josić iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike ponovila je da je za sektor gospodarenja otpadom Hrvatskoj na raspolaganju 475 milijuna eura EU sredstava. Rekla je da je u tijeku priprema za provedbu postupaka izravne dodjele za strateške i velike projekte: sanaciju “crne točke” Sovjak (prosinac 2017.), Županijski centar za gospodarenje otpadom Lećevica u Splitsko-dalmatinskoj županiji (prosinac 2017.), Regionalni centar za gospodarenje otpadom Piškornica za četiri županije sjeverozapadne Hrvatske (2018.), Županijski centar za gospodarenje otpadom Babina gora u Karlovačkoj županiji (2018.) i Županijski centar za gospodarenje otpadom Lučino Razdolje u Dubrovačko-neretvanskoj županiji (2018.). Najavila je kako su u pripremi, između ostalog, smjernice za uspostavu sustava gospodarenja otpadom te plan zatvaranja odlagališta otpada.
Zastupnik u Europskom parlamentu Davor Škrlec istaknuo je da kružno gospodarstvo ne samo da doprinosi učinkovitijem gospodarstvu što se tiče korištenja resursa, energije, nego i stvara nove poslovne modele za poduzetnike i nova radna mjesta, a ujedno doprinosi i svim ciljevima za koje se EU obvezala – a to je smanjenje emisija štetnih plinova u okoliš, smanjenje korištenja fosilnih goriva i smanjenje korištenja prirodnih resursa.
Škrlec je u izjavi za Hinu rekao da je Hrvatska prva u EU po odlaganju nerazvrstanog komunalnog otpada na odlagališta jer tog otpada odlaže čak 85 posto. “Ali, ono što je stav Europskog parlamenta i mislim da ćemo to u pregovaranjima s Komisijom i Vijećem uspjeti izboriti, da 2030. godine svega pet posto nerazvrstanog komunalnog otpada završi na odlagalištima, odnosno onog komunalnog otpada koji preostane nakon što se sve iz njega izvuče što se moglo iskoristiti”, istaknuo je Škrlec.
Najavio je da će Hrvatska dobiti “poklon bon” od pet godina produžetka da može 2035. doći do tog cilja od pet posto ali će dvije godine prije 2030., morati u svojim planovima gospodarenja otpadom obrazložiti zašto nije uspjela ostvariti ciljeve zacrtane direktivom EU i kako će ostvariti taj cilj s produžetkom od pet godina.