Dio mještana Dugog Rata ne slaže se s planiranom gradnjom velike luke za kruzere u Krilu Jesenice. Početkom ožujka održana je javna rasprava o promjenama Prostornog plana uređenja kako bi se omogućila gradnja luke s oko 200 vezova. Zagovaratelji realizacije ovog projekta (Općina i Udruga privatnih brodara Krilo) navode kako bi on mjestu donio razvojni i gospodarski zamah, a istovremeno bi bio riješen problem nedostatka vezova za privatne brodare koji su se počeli baviti turizmom nakon što su svoje brodove za prijevoz pijeska preuredili u kruzere.
– Ovdje je očit slučaj udruživanja Općine Dugi Rat s Udrugom privatnih brodara Krilo, stručnim izrađivačem plana i izrađivačima strateške studije utjecaja na okoliš da bi se realizirao uski privatni interes na štetu općeg interesa masovnim uništavanjem krajobraza, obale i mora – tvrde nezadovoljni mještani.
Projekt mega luke u Krilu Jesenice investicija je vrijedna oko 200 milijuna kuna, gradila bi se na šljunčanoj plaži, dvjestotinjak metara istočnije od postojeće, a zamišljeno je da svaki vez bude širok 10,5 i dug 50 metara.
– Bojimo se da pokretači takvih suludih ideja imaju podršku Ministarstva pomorstva i veza, Ministarstva zaštite okoliša, Splitsko-dalmatinske županije i Pomorske uprave Split jer ne žele zaustaviti trajnu devastaciju obale. Ovakvim projektom trajno će se nanijeti šteta i uništiti okoliš u već devastiranom dijelu obale između Splita i Omiša, na prostoru koji se desetljećima uništava tako da se kontinuirano nasipava obala ne vodeći računa što se u more baca – tvrde mještani te napominju ako su najveći razmjeri devastacije nastali krajem prošlog i početkom ovog stoljeća kada su rušeni pogoni bivše Jugoplastike, a sav građevinski otpad iskoristio se za proširenje Luke Krilo.
– Kao nikada do tada nekontrolirano su dolazili kamioni natovareni građevinskom otpadom. Na sve prijave i upozorenja nadležnim institucijama nitko nije reagirao da se takav ekocid zaustavi – prisjećaju se nezadovoljni mještani koji tvrde da je devastacija mora i obale krenula od privatnih brodara koji trenutno imaju 157 brodova, a do ljeta flotu planiraju proširiti s još 10 plovila.
– Ljudi su gradili brodove iako nisu imali ispunjen osnovni uvjet, a to je vez. U Planu uređenja iz 2009. godine planirano je proširenje luke na ukupno 70 vezova da bi se naknadno ustanovilo da se potreba za vezovima povećala za čak 160 posto! Brodari imaju legitiman stav da za svoje brodove imaju siguran smještaj, ali nikako nemaju legitimitet u tome da za potrebe smještaja svojih brodova trajno uništavaju obalu – smatraju protivnici realizacije ovog projekta.
Tvrde da je sa sadržajem Prostornog plana bio upoznat samo uzak krug ljudi blizak privatnim brodarima i rukovodstvu Općine, da je formalno objavljen u službenom glasilu na i web stranicama Općine, ali da nije dostavljen na uvid Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja koje ga je trebalo objaviti na svojim stranicama, a zamjeraju Općini da je projekt radila u tajnosti te naglašavaju kako je na javnu raspravu došao samo jedan od 15 općinskih vijećnika. Nisu zadovoljni ni poslom kojeg su obavili izrađivači Plana, Arhitektonski atelier Deset i Zeleni servis.
Smatraju da na javnoj raspravi nisu dobili jasne odgovore na pitanja o posljedicama nasipavanja mora, o utjecaju tog projekta na okoliš, krajobraz i more, navode da nije navedena procjena količine potrebnog materijala kojim bi se nasipalo more za potrebe izgradnje Luke Krilo i proširenja ostalih luka i lučica na području općine te nije sagledana sveobuhvatnost zahvata s obzirom na to da je planom predviđena izrada i proširenje najmanje osam luka i lučica kapaciteta 1250 vezova.
– Izrađivač plana nije baratao niti jednom egzaktnom brojkom kojom bi se obrazlagala opravdanost projekta. U svakom trenutku diskusije izbjegavao je reći u kojoj se duljini, širini i dubini treba nasipavati obala i more te koliko je i od kuda potrebno materijala za realizaciju. Kako to da sva sila nasipanog materijala od 750.000 do milijun metara kubnih neće imati utjecaja na tradicionalni izgled obale i stanje mora nego će imati „umjereno negativan utjecaj“. Takvu aktivnost ocjenjuju kao umjereno negativnu, ali se ne može zaključiti po kojem kriteriju, pa proizlazi da se zaključci utjecaja ovdje donose slobodnom subjektivnom procjenom. Također, nismo dobili ni odgovor na pitanje zašto projekt nije išao na natječaj kojim bi se odabrali najbolji radovi u smislu broja smještaja brodova, organizacije luka i lučica. Jedini kriterij kojim se rukovodilo je da pod svaku cijenu treba naći gdje će se svi ti brodovi smjestiti ne vodeći računa o drugim elementima na koje realizacija Luke Krilo bitno utječe – zaključuju nezadovoljni mještani Dugog Rata u svom osvrtu na održanu javnu raspravu o projektu o čijoj će realizaciji najvjerojatnije odlučivati novo Općinsko vijeće nakon izbora.