Prosječna težina ljudskog mozga je između 1,28 i 1,38 kilograma. Najteži mozak na svijetu imao je poznati ruski književnik Ivan Sergejević Turgenjev, puna dva kilograma! Kako starimo, naš mozak gubi jedan gram težine svake godine…
To su neke od zanimljivosti koje možete saznati (a da se razumijemo, ovo su bizarnosti uz koje se odmarate dok su na “tapetu” puno bitnije stvari) tijekom 15. Tjedna mozga – manifestacija se održava u cijeloj Hrvatskoj, nešto slično Festivalu znanosti – a cilj je široj javnosti približiti značenje istraživanja mozga u 21. stoljeću. U Splitu se održavaju radionice, prezentacije, projekcije (detaljni popis termina i lokacija održavanja pogledajte u tablici), a već je održano predavanje o transkranijalnoj magnetskoj stimulaciji mozga ili TMS.
Prezentacija ovog iznimnog uređaja, jedinstvenog takve vrste u Hrvatskoj (TMS uređaj koristi grupa sa Zavoda za neuroznanost, a nabavljen je 2011. godine u sklopu znanstvenog projekta voditelja prof.dr.sc.Vedrana Deletisa i suradnice dr.sc. Maje Rogić Vidaković), održana je na Medicinskom fakultetu u Splitu.
Kako točno funkcionira uređaj, kakve su mogućnosti njegove primjene u medicini, ukratko sve ono o čemu se govorilo na predavanju, odgovorili su nam dr.sc. Mario Cvetković s FESB-a i Maja Rogić Vidaković.
– Očekujemo da će se TMS znatno više koristiti u pretkirurškom mapiranju bolesnika koji odlaze na operaciju mozga kao što je to danas standardna metoda u bolnicama drugdje u svijetu.
– TMS se koristi u neurokirurgiji, u planiranju neurokirurške operacije za mapiranje motoričkih i govornih/jezičnih funkcija mozga, u mapiranju integriteta motoričkog puta kod trauma mozga u dijagnostičkom smislu, u planiranju operacije kod bolesnika s epilepsijom, nakon moždanog udara u terapiji, u terapiji depresije, i danas najviše u mapiranju govornih i jezičnih funkcija te naravno, u istraživanjima. Trenutno se pokušavaju razviti metodologije kojima će se optimalno moći testirati druge kognitivne funkcije prije operacije mozga kao što su pamćenje i slično.
Nastavlja naš sugovornik detaljnije o funkcioniranju uređaja za transkranijalnu magnetsku stimulaciju.
– TMS je uređaj za neinvazivno i bezbolno pobuđivanje ili inhibiranje određenih područja mozga. Tehnika se sastoji u tome da se kroz TMS zavojnicu postavljenu u blizini glave, pošalje kratki strujni impuls, koji u prostoru oko zavojnice stvori vremenski promjenljivo magnetsko polje visokog intenziteta koje prodire kroz kožu i lubanju (od tuda i naziv transkranijalna). Prema poznatom principu elektromagnetske indukcije, vremenska promjena magnetskog polja za posljedicu ima inducirano električno polje unutar nekoliko centimetara vanjske kore mozga. Upravo električno polje, ukoliko dostigne određeni iznos, izaziva aktivaciju staničnih membrana neurona koji se nalaze unutar stimuliranog područja.
Područje je veoma kompleksno i zahtijeva povezivanje bazičnih znanja o neuroanatomiji, neurofiziologiji i neurologiji, a činjenica da se mozak, kao dio centralnog živčanog sustava, sastoji od električki podražljivih neurona, čine ga potencijalnim mjestom interakcije s elektromagnetskim poljima. S ozbirom na važnost određivanja točnog mjesta stimulacije, ali i za otkrivanje mehanizama na kojima stimulacija počiva kao i pomoć kod interpretacije rezultata dobivenih eksperimentalnim putem, bitan je i razvoj teorijskih modela pomoću kojih možemo precizno izračunati raspodjelu induciranih elektromagnetskih polja unutar glave čovjeka. Ovo pak čini logičnom suradnju između Zavoda za neuroznanost i Laboratorija za humanu i eksperimentalnu neurofiziologiju s Medicinskog fakulteta s jedne strane te Grupe za elektromagnetsku kompatibilnost i numeričke metode u elektronici sa FESB-a, s druge strane. TMS je jednostavno takvo područje u kojem obje skupine zajedno mogu znanstveno profitirati puno više nego samostalnim pristupom.