Dosadašnje uvriježeno mišljenje, koje se u
Hrvatskoj pojavilo 1985. s prvim HIV pozitivnim bolesnicima, da su
intravenski ovisnici o narkoticima zbog dijeljenja pribora najugroženija
skupina, zahvaljujući Nacionalnom programu za prevenciju, ali i
Nacionalnom programu suzbijanja ovisnosti u sklopu kojih je i program
zamjene igala i šprica, našu je zemlju sveo na tek 6,3 posto zaraženih
zbog dijeljenja pribora i nema trend porasta.
Tatjana Nemeth Blažić iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za
Hinu je rekla da je prevalencija HIV infekcije u grupi opijatskih
ovisnika, dulji niz godina niskih vrijednosti i stabilnog trenda, manja
od jedan posto. “To je znatno više nego se procjenjuje za opću
populaciju, ali ipak zadovoljavajuće u usporedbi s mnogim drugim
europskim zemljama”, otkrila je.
U 28 godina koliko je ta bolest prisutna na tlu Hrvatske od 419
oboljelih od AIDS-a njih 176 je umrlo. Među njima je najviše muškaraca
(85,8 posto) i to u dobi od 25 do 44 godine (64,3 posto). Bolest se
većinom registrira među muškarcima koji imaju spolne odnose s drugim
muškarcima, ovisnicima koji intravenski ubrizgavaju opojne droge,
osobama koje plaćaju ili naplaćuju seksualne usluge, osobama koje imaju
veliki broj partnera i često ih mijenjaju, kao i među stalnim partnerima
inficiranim HIV-om.
Zanimljivo je kako su tijekom tih godina tek dvije osobe
infekciju dobile putem transfuzije krvi. Od početka registriranja u
našoj se zemlji HIV/AIDS zadržava na jednoj od najnižih stopa u Europi
pa je posljednjih 10 godina prosječno otkriveno 65 novih slučajeva što
nas svrstava u zemlje niske učestalosti HIV infekcije, kazala je Nemeth
Blažić dodavši da su prošle godine u Hrvatskoj zabilježena 82 nova
slučaja zaraze HIV-om.
Velik broj oboljelih je u manje razvijenim zemljama, a najviše
je pogođena Afrika, dok rastuću epidemiju imaju i zemlje Istočne Europe.
Dodala je da u provedbi Nacionalnog programa suzbijanja i
sprečavanja HIV/AIDS-a sudjeluju gotovo svi zdravstveni djelatnici, ali i
mnogi stručnjaci izvan zdravstva kao i nevladine udruge, dok je u širem
kontekstu uključena čitava zajednica i politika.
Posljednjih 11 godina u Hrvatskoj djeluje 10 Centara za
dobrovoljno i anonimno savjetovanje i testiranje u zavodima za javno
zdravstvo koji pružaju usluge besplatnog i anonimnog savjetovanja i
testiranja.
Lijek, točnije cjepivo, za HIV/AIDS se i dalje intezivno traži.
Prva istraživanja cjepiva protiv HIV-a su počela 1987. Do sada je ukupno
40 kandidata ispitivano na imunogenost i sigurnost primjene. Nekoliko
kandidata cjepiva stigla su do završnih faza ispitivanja djelotvornosti,
no nažalost za sada se niti jedno nije pokazalo djelotvornim u
kliničkoj primjeni.
Ipak ohrabrujuća je činjenica da znanstvenici širom svijeta
kontinuirano rade na istraživanju novih medicinskih metoda i tehnologija
liječenja.