Planina Biokovo je 1981. godine
proglašena parkom prirode zbog svoje geomorfologije, iznimne prirodne ljepote
te prirodne raznolikosti. Otkako je proglašen, Park prirode Biokovo obuhvaća
područje od prijevoja Dubci kod Brela do prijevoja Saranač (kod Gornjih
Igrana), te se prostire na 196 kilometara kvadratnih. Na Biokovu su
prisutni svi tipični fenomeni krša – vrtače, škrape, kamenice, špilje, ledenice
te jame od kojih je najdublja Mokre noge (-831), četvrta po dubini u Hrvatskoj.
Tu su geomorfološki fenomeni: vrtače,
škrape, kamenice, jame (najdublja je Amfora 790 metara), ledenice, spilje, više
od 40 endemičnih biljnih vrsta, značajna paleontološka nalazišta…
Biokovo obiluje brojnim biljnim i
životinjskim vrstama, pa se u ugodnoj šetnji mogu susresti rijetke ptice
grabljivice poput zlatnog surog orla te mnoge druge rijetko viđene životinje.
Životinjski svijet Parka prirode Biokovo još uvijek nije u potpunosti istražen,
ali zanimljiv je podatak da je pronađeno preko 200 vrsta iz 19 porodica
leptira, dok su od vodozemaca viđeni pjegavi daždevnjak, mali vodenjak, velika
zelena krastača i gatalinka. Osim bukve, jele i crnog dalmatinskog bora, među
biljnim vrstama mogu se vidjeti i one endemske kao što su primjerice biokovsko
zvonce i slava klisura.
Vuk, ris, divlja mačka, divokoze…
– Od velikih zvijeri na području
Parka sve je učestaliji vuk, a prisutni su ris i divlja mačka. Posebno je
značajno prisustvo divokoze i muflona koji su uneseni u područje Parka 60-tih
godina prošlog stoljeće, te divokoze koja je reintroducirana u ovom razdoblju i
vrlo uspješno se prilagodila planini Biokovo. Broj grla bio je najveći u 80-tim
godinama i prema procjenama je iznosio oko 1200 komada. Prekomjernim izlovom,
krivolovom te prisustvom vuka kao vršnog predatora, prema zadnjim provedenim
istraživanja je bitno smanjen i danas boravi oko 350-400 komada ove lovne
divljači – objasnio je ravnatelj Nenad Bekavac.
Javna ustanova Park prirode Biokovo,
koja je osnovana odlukom vlade RH 1998. godine, nastavila je vrlo intenzivni
znanstveni rad prvog inicijatora
osnivanja Parka prirode, franjevca, dr. Jure Radića. U skladu sa svojim
financijskim mogućnostima, javna ustanova provodi brojna znanstvena istraživanja,
prvorazredno Natura 2000 vrsta, a u tijeku su istraživanja vuka, surog orla,
vrtne strnadice i voluhara, također geološka
i biospeleološka istraživanja, imajući u vidu da je na području Biokova
rekognisticirano više od 400 speleoloških objekata s prisustvom brojnih
endemskih vrsta.
Botanički rezervati
Ono što se zasigurno treba
posjetiti je botanički vrt Kotišina zbog očuvanosti izvorne vegetacije parka, gdje se može vidjeti raznolikost biljnog svijeta. Smješten je na primorskim
obroncima planine Biokovo iznad sela Kotišina, na nadmorskoj visini od 350 do
500 metara, i sastavni je dio Parka prirode Biokovo. Od Makarske je udaljen
samo 3 kilometra, a do njega se može stići automobilom. U sklopu hrvatskog
obilježavanja “Tjedna botaničkih vrtova” i ove godine će biti organizirano
tradicionalno događanje te edukacija
djece predškolskog odgoja, uz stručno vođenje djelatnika Javne ustanove Park
prirode Biokovo. Kao posebni botanički rezervati, u Parku prirode su izdvojeni:
rezervat Sv.Ilija – Šibenik – Štropac, koji obuhvaća padine od Sv.Ilije preko
Šibenika do Štropca (782 ha), te još rezervat Troglav – Sv. Jure najviši vrh
Biokova s kojim čini cjelinu (106 ha). Geomorfološki rezervat je i Ovčje polje
koje je nadaleko poznato.
Jedan prirodni fenomen, današnja
prirodna i turistička atrakcija, je spomenik jednoj nesretnoj ljubavi nazvan “Nevistina stina”. Naime ,legenda kaže da se djevojka iz Dalmatinske zagore
htjela udati u Primorje, što je njenu majku razljutilo, te je svoju kćer na
svadbenu povorku ispratila riječima: : – Kad more ugledala, dabogda se
okamenila! Na kraju se ta kletva
ostvarila, a dokaz tome su stijene u obliku konja s mladencima, pogače i burače
za vodu koje su se radile od mješina. Ako se pažljivo pogleda, može se vidjeti
i mladenkin veo koji je u tom trenutku vjetar skinuo s njezine glave, a i
cijelu povorku svatova koja je išla za njima.
U Parku je moguće individualno i
organizirano planinarenje. Posjetitelji na osnovu svojih fizičkih sposobnosti i
prema svojim željama mogu birati lake, srednje teške i teške planinarske ture,
kao i kombinaciju pješačkih tura sa prijevozom.
Sveti Jure – najviša cestovna točke Republike Hrvatske
Na Biokovu se nalaze brojne planinarske i
pješačke staze te je Javna ustanova u suradnji s HGSS-om izradila posebnu
planinarsku kartu koja je dostupna u prezentacijskim i info centrima Javne ustanove.
Na području Biokova je i jedno uređeno penjalište “Vilovića stina” u Brelima.
Smatra se i jednim od najstarijih, uredili su ga austrijski penjači u ranim 80-tim
godinama prošlog stoljeća.
Biokovo je u smislu individualnog planinarskog
posjećivanja ujedno i vrlo zahtjevna i izazovna planina te u pripremi
posjećivanja iz kuta sigurnosti treba posebno voditi računa, Kao planina tako
blizu moru predstavlja poseban izazov i
o ovim činjenicama u posjećivanju treba posvetiti posebnu pozornost. Vožnja biciklom predviđena je asfaltnom
biokovskom cestom (23 km), od ulaza u Park do najvišeg vrha Sv. Jure – 1 762 m
nm, najviše cestovne točke Republike Hrvatske, uz osobiti oprez s obzirom da
cesta ima samo jednu traku s ugibalištima i da njome za vrijeme turističke
sezone prometuje veći broj automobila, kombi-buseva i motocikla. Letjelište „Pržinovac-Biokovo“
nalazi se u Parku prirode Biokovo, a namijenjeno je letenju ovjesnih jedrilica
i parajedrilica u svrhu sportskog i rekreativnog letenja.
Oni koji posjećuju park prirode
istraživačkim povodom dolaze do mnoštvo tragova koji ukazuju na suživot čovjeka
i planine, kao što su arheološki ostaci, crkvice, kapelice i pastirski stanovi.
Do najvišeg vrha Biokova Sv. Jure (1762 m), osim planinarskih staza, vodi i
cesta duga 23 km, koja je ujedno i najviša asfaltirana cesta u Hrvatskoj. Sa
Svetog Jure se pruža fantastičan pogled na Makarsko primorje, otoke i
Zabiokovlje. Za vrijeme sunčanih dana je čak moguće vidjeti planinu Monte
Gargano u Italiji, udaljenu preko 200 kilometara. Osim vrha Sveti Jure, na
grebenu Biokova je još devet vrhova
iznad 1000m: Troglav (1658m), Sveti Ilija (1642m), Šćirovac (1619m), Kimet
(1536m), Veliki Šibenik (1467m), Vošac (1421), Sutvid (1332m), Sveti Roko (1228m)
i Bukovac (1262m).
Sudar klima
Na Biokovu je granica dviju klima,
mediteranske i kontinentalne, pa to uvjetuje specifičnu klimu Biokova. U općim
klimatskim značajkama treba istaknuti toplinske inverzije, okomita strujanja
niz padine i vjetrove fenskog tipa jer sve navedeno doprinosi raznolikosti
klime. Na ovom području prevladavaju vjetrovi sa sjeveroistoka. Od toplijih
primorskih vjetrova najveću važnost za vegetaciju ima jugo, a od kopnenih
bura. Temperaturne razlike u toku dana i
noći su znatne, osobito u dolinama. Ljeti se preko dana u dolinama zrak jače
zagrije i zato su ljetni dani vrući, a noći hladne. Za zimskih noći i
dana temperatura zraka može biti i do 10 stupnjeva niža u kotlinama i riječnim
dolinama negoli na okolnim vrhovima. Svi viši, istureniji položaji, su zimi
topliji.
Na području Parka prirode Biokovo
nalazi se i nekoliko objekata za hranu i piće, odnosno na širem području Biokova se nudi bogata ponuda domaćih
specijaliteta koji se nalaze u sada već popularnim konobama i restoranima.
Spomenimo i dane kada je itekako
živo na Biokovu s obzirom na to da se njeguje tradicija obilježavanja raznih
bitnih datuma, kao i kulturnih događaja: Dan zaštite prirode i Međunarodni dani
biološke raznolikosti (24.5.), Svjetski dan voda (25.3.), Međunarodni dan
planina (12.11.), Dan planete zemlje (23.4.)…
Sportske aktivnosti i planinarski turizam
– Javna ustanova posebno promiče
aktivni i sportski doživljaj planine i ove godine će u sklopu obilježavanja
značajnih datuma zaštite prirode biti
suorganizator tradicionalne međunarodne brdske trke “Makarska-Vošac”, međunarodne
biciklističke utrke “Makarska-Sv.Jure”, atletske trke “1000 metara”, a i sudjelovati aktivno u skupu planinara
Dalmacije – ponosno će ravnatelj.
Planinarski turizam ima visoku perspektivu
i prvorazredno je povezan s radom planinarskih društava na području Biokova. Činjenica
je da na području Biokova ima više planinarskih kuća koje danas prvorazredno služe domaćim planinarima
i članovima društava. Za razvoj planinarskog turizma je potrebno izgraditi
planinarske domove koji će imati viši standard od postojećeg i svoja vrata imati
stalno otvorena svim posjetiteljima koji
žele uživati u ovoj vrsti posjećivanja Parka prirode.
– Javna ustanova je stavila u proceduru
prijedlog Prostornog plana Parka prirode čijim donošenjem je otvoren prostor za
legalizaciju postojećih planinskih kuća, obnovu i izgradnju dva nova planinarska
doma, jednog na predjelu Vošac, drugog na predjelu Kaoci-Zagvozd. Posebno nas
raduje otvaranje potencijala posjećivanja sjeverne padine Biokova što je do sada bilo
marginalno. U suradnji s Hrvatskim šumama kao našim partnerom u prostoru, ove
godine će se aktivirati nova zona
posjećivanja sa sadržajima koji će omogućiti bolju interpretaciju zaštićenog
prostora i održivi razvoj kroz nove sadržaje. Broj turista koji, pored mora, žele
uživati i u posjećivanju planine svake
godine raste tako da smo po tom pitanju zadovoljni. To pred nas postavlja još
veće izazove u smislu sigurnosti posjećivanja i u tom smjeru, zajedno sa
HGSS-om, pokušavamo postavljati nove standarde.
Do 10.000 posjetitelja godišnje
Park prirode je prošle godine uveo
ulaznicu za pješački ulaz u Park s cijenom od 25 kuna. U cijenu ulaza
integrirali su suvenir-razglednicu s promotivno-interaktivnim CD-om i policom
osiguranja od eventualnih nesretnih slučajeva do vrijednosti od 400.000 kuna. U
suradnji s HGSS-om svakom posjetitelju je uz cijenu od 25 kuna dodatno dostupna
profesionalna karta s planinarskim stazama.
S obzirom da je na području Biokova
više od 40 markiranih staza s obje strane planine, teško je kontrolirati sve
ulaze i statistički imati zvaničan podataka o pješačkom posjećivanju. Prema
procjenama baziranim na podacima Ustanove i planinarskih društava na području
Parka taj broj se kreće između 8-10.000 posjeta godišnje.
Biokovo kao jedino područje u državnom rangu zaštite na području Splitsko-dalmatinske
županije ima veliki potencijal, kako u znanstvenom i istraživačkom smislu tako
i u pogledu svih elemenata održivog korištenja i doprinosa turizmu Županije.
Strategija Javne ustanove je provoditi zaštitu fundamentalnih vrijednosti
zbog kojih je ovo područje i proglašeno parkom
prirode, a ujedno donijeti Prostorni plan koji će svim dionicima
prostora omogućiti vlastite razvojne ciljeve usuglašene sa zaštitom prirode.