Splitsko sveučilište kao jedno avangardno sveučilište u kojem će se više koristiti znanje za opće dobro želi upravo klapsko pjevanje kao nematerijalno dobro dignuti na visoku razinu. Rektor Sveučilišta u Splitu, Šimun Anđelinović, došao je na ovu ideju zahvaljujući sadašnjoj Akademiji gdje već postoji doktorski studije etno-muzikologije.
– Na njemu trenutno studira petero studenata, a studij je također pogodio gubitak njegova utemeljitelja profesora Buble tako da je u tijeku pregrupiranje kadra, a studij za sada ima bijenalni upis, dakle svaku drugu godinu, odnosno prema iskazivanju interesa, ali minimum je pet studenata da bi studij bio održiv i provodljiv – kazao je prodekan za kvalitetu, kulturu i umjetnost, Branko Matulić.
Na upit koliko je bitan znanstveni i stručni rad i na tom području, Matulić je između ostalog rekao kako je etnomuzikološko blago predragocjeno da bi ga prepustili slučaju ili stihiji.
– I te kako je bitan. Etnomuzikološko blago na širem prostoru Dalmacije, cijele jadranske Hrvatske, ali i na čitavom prostoru Lijepe naše je golemo i predragocijeno da bi ga prepustili slučaju ili stihiji. Stoga je nužno njegovo stalno proučavanje, analiza, dokumentiranje i publiciranje jer je to jedini način čuvanja i prijenosa na buduće generacije. Dosta je samo spomenuti da su čak dva nematerijalna dobra, Nijemo kolo dalmatinske zagore i Klapsko pjevanje, ušli na listu svjetske baštine UNESCO-a. Ako ništa, samo to nas obvezuje da kroz naš poslijediplomski studij održavamo tu baštinu koja se ne bi ni našla na toj uglednoj listi da nije bilo kontinuiranog znanstvenog i stručnog, a naravno i umjetničkog rada prvenstveno etnomuzikologa na Umjetničkoj akademiji – mišljenja je Matulić.
Sveučilište u Splitu i Umjetnička akademija imaju primarnu ulogu upravo u zaštiti tog naslijeđa s kojim kroz znanstveni i stručni rad moramo očuvati i stalno unaprjeđivati klapsko pjevanje. Upravo u dogovoru Sveučilišta i Umjetničke akademije odlučeno je pokretanje i Studij klapskog pjevanja.
– Početak se može očekivati čim završi uobičajena akademska procedura izrade i verifikacije programa koji će najvjerojatnije biti u obliku programa cjeloživotnog učenja, a ne kao redoviti ili izvanredni studijski program kako se često pogrešno najavljuje. Vjerujemo da će to biti za nekoliko mjeseci. Nažalost, smrt profesora Nikole Buble malo je usporilo rad na oživotvorenju planiranih aktivnosti – kazao je prodekan Matulić.
U dogovoru s Festivalom dalmatinskih klapa Omiš i zakladom “Ljubo Stipišić Delmata” o pokretanju poslijediplomskog specijalističkog studija za sve one koji se žele baviti ili usavršavati u klapskom području, u svibnju prošle godine potpisan je i sporazum. Matulić nam je pojasnio kako će izgledati taj studijski program.
– Poslijediplomski specijalistički studij bio bi druga faza, a nakon što se vidi kakav uspjeh će polučiti spomenuti program cjeloživotnog učenja. O tome će ovisiti sve daljnje aktivnosti na razvoju studijskih oblika na podrućju klapskog glazbenog izričaja – rekao je.
Ovakav studij izuzetno će doprinijeti promidžbi naše kulture jer se naslanja na naš tradicionalni, ali i vrijednosno prepoznat kulturni identitet koji je važan za promicanje kako lokalnih tako i nacionalnih obilježja naše ukupne hrvatske kulture, ističe Matulić.
– Svaki oblik institucionalizacije dijelova naše kulture, ukoliko je dobro promišljen i vođen, podiže našu ukupnu prepoznatljivost na svim razinama – rekao je Matulić.
S obzirom da u Hrvatskoj trenutno djeluje preko 400 klapa, osnivanje ovoga studija zasigurno će naići na odobravanje mnogih zaljubljenika u klapsku pjesmu, posebice kod onih studenata koji su i sami članovi neka klape. Osim studenata iz Dalmacije, jesu li za ovaj studij zainteresirani i studenti iz drugih djelova Hrvatske, upitali smo za kraj prorektora Matulića.
– Onako kako se dogodila ekspanzija osnivanja klapa i promocija klapskog pjevanja, ponuda institucionalnog okvira u okviru umjetničko-nastavne i znanstven-nastavne visokoobrazovne institucije, zasigurno će dati jednu novu dimenziju koji će prepoznati svi zaljubljenici u klapski glazbeni izričaj, bez obzira odakle dolaze – smatra Matulić.
Suradnja koja se želi realizirati kroz upoznavanje studenata sa klapskom tradicijom, a koja će obuhvatiti i organizaciju tribina, radionice, promocije, nastupe klapa u prostorijama Sveučilišta te rad studenata i profesora u kreativnim i produkcijskim procesima rada FDK Omiš i Zaklade “Ljubo Stipišić Delmata” te samom promidžbom naše kulture zasigurno će doprinijeti i turističkom razvoju grada pod Marjanom.