S 24. srpnjem ove godine općine
i gradovi su dužni krenuti u odvojeno prikupljanje papira, metala,
stakla, plastike, tekstila te problematičnog i glomaznog otpada
funkcioniranjem jednog ili više reciklažnih dvorišta, odnosno mobilne
jedinice na svom području i postavljanjem odgovarajućeg broja i vrsta
spremnika za odvojeno sakupljanje tih vrsta otpada na javnoj površini.
Obaveza primarne selekcije – razdvajanja otpada i recikliranja –
postoji od 2005. u Zakonu o otpadu. Budući da je ostala “mrtvo slovo na
papiru”, u Zakonu o održivom gospodarenju otpadom koji je stupio na
snagu 23. srpnja 2013. u Ministarstvu zaštite okoliša i prirode dodatno
su precizirali tu obavezu, jasnije definirali obaveze gradova i općina i
znatno postrožili mogućnosti sankcija. Te odredbe stupaju na snagu
godinu dana od dana donošenja Zakona, dakle, 24. srpnja ove godine.
U Zakonu je jasno naznačeno da su gradovi i općine dužni
započeti primjenu tih obaveza u navedenom roku. U Ministarstvu kažu kako
je nemoguće u jednom danu “uvesti” primarnu selekciju jer nije dovoljno
podijeliti kante građanima već treba osigurati vozila koja će tako
prikupljeni razvrstani otpad odvojeno i prevesti do mjesta gdje se
predaje u recikliranje. Za biootpad je potrebno osigurati kompostanu.
Sve to grad ili općina dužan je precizno navesti u svom Planu
gospodarenja otpadom i to na način da iz tog Plana jasno proizlazi kako
će biti u mogućnosti dosegnuti ciljeve u predviđenim rokovima.
U Ministarstvu ističu kako do 1. siječnja 2015. treba osigurati odvojeno sakupljanje papira, metala, plastike
i stakla, električnog i elektroničkog otpada, otpadnih baterija i
akumulatora, otpadnih vozila, otpadnih guma, otpadnog ulja, otpadnog
tekstila i obuće te medicinskog otpada. Nakon 31. prosinca 2017.
zabranjeno je odlaganje otpada na neusklađenom odlagalištu, a postojeća
neusklađena odlagališta za komunalni otpad zatvaraju se 12 mjeseci od
dana puštanja u rad centra za gospodarenje otpadom. Svi centri moraju
biti izgrađeni do 31. prosinca 2018., a do 1. siječnja 2020. treba
osigurati pripremu za ponovnu uporabu i recikliranje papira, metala,
plastike i stakla iz kućanstva u minimalnom udjelu od 50 posto mase
otpada. U 2012. godini u Hrvatskoj se recikliralo 16 posto otpada.
Ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović istaknuo je
kako su projekte primarne selekcije u posljednjih 10 mjeseci pokrenula
223 grada i općine, ukupne vrijednosti 337 milijuna kuna, a da se u
istom razdoblju godinu dana ranije radilo o samo 47 gradova i općina i
projektima vrijednima tek 37,2 milijuna kuna.
“Drago mi je da su se mnogi gradovi probudili i počeli s
uvođenjem primarne selekcije. To je jasan pokazatelj da su ozbiljno
shvatili svoje obaveze. To su tektonski pomaci ako pogledamo desetljeće
iza nas u kojem naši prethodnici nažalost nisu napravili gotovo ništa”,
rekao je. Istaknuo je kako do kraja 2018. u Hrvatskoj treba biti
uspostavljen cjeloviti sustav gospodarenja otpadom jer ciljevi koji su
zacrtani u Zakonu i preuzeti iz pristupnih pregovora s EU su smanjenje
odlaganja otpada i povećanje recikliranja, a preduvjet za to je uvođenje
primarne selekcije otpada, sanacija postojećih odlagališta i izgradnja
centara za gospodarenje otpadom.
“Cilj o smanjenju odlaganja otpada ostvarit ćemo tako da gradovi
i općine od 24. srpnja ove godine moraju građanima omogućiti
razvrstavanja sedam iskoristivih komponenti otpada (papir, metal,
staklo, plastika, tekstil, problematični otpad i glomazni otpad).
Ostvarenje cilja prati se kroz količine otpada odloženog na odlagališta,
a propisano je po godinama u tonama”, poručio je Zmajlović.
Istaknuo je kako će se cilj o povećanju recikliranja na
minimalno 50 posto do 2020. za papir, staklo, plastiku i metal ostvariti
odvojenim skupljanjem, ponovnom uporabom i recikliranjem. Rekao je da
su odvojeno skupljanje otpada gradovi i općine dužni osigurati kroz
“zelene otoke”, reciklažna dvorišta i što je najvažnije, omogućavanjem
građanima odvajanje otpada na kućnom pragu.
Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost gradovima i
općinama osigurava stručnu pomoć i sredstva za nabavu spremnika,
komunalne opreme, vozila, uređenje reciklažnih dvorišta. Ministar je
rekao da je do prošle godine samo 29 gradova i općina imalo reciklažna
dvorišta, a trenutno je u Fondu u pripremi 76 projekata u 69 gradova i
općina.
“U proteklih 10 godina vrijedne sirovine bacale su se na
odlagališta otpada te je u zemlju zakopano 5 milijardi kuna vrijednih
sirovina. Zato je recikliranje toliko važno, jer moramo razmišljati o
resursima koje koristimo. Uvođenjem održivog sustava gospodarenja
otpadom u sljedećih par godina otvara se mogućnost udvostručenja broja
radnih mjesta u tom sektoru, sa sadašnjih 6.000 na 12.000. Osigurava se
čisti okoliš i veća kvaliteta života građanima”, poručio je Zmajlović.
Iako cjeloviti sustav gospodarenja otpadom još uvijek nije uspostavljen,
zahvaljujući naporima na uvođenju primarne selekcije i izgradnji
potrebne infrastrukture, već sada su vidljivi pomaci, kaže ministar i
navodi da se 2011. na odlagališta bez obrade odlagalo čak 92 posto
komunalnog otpada, a 2012. 85 posto, dok je europski prosjek 34 posto.
Zmajlović smatra da je taj pomak dobar i pokazuje da su se svi u sustavu
probudili jer je količina recikliranja komunalnog otpada udvostručena i
to sa 8 posto u 2011. na 16 posto u 2012., no da se ne smije stati.
Kaže kako se intenzivno radi i na sanacijama odlagališta otpada i
izgradnji centara za gospodarenje otpadom. Od 301 odlagališta do sada
je sanirano 120, a na njih 77 su sanacije u tijeku. Ove godine s radom
će započeti i prva dva centra za gospodarenje otpadom – Marišćina i
Kaštijun, a više ih je u visokoj fazi pripremljenosti. Vrijednost
izgradnje svih centara procjenjuje se na oko 4,8 milijarde kuna, a za
njihovu realizaciju oko 65 posto iznosa osigurat će se u EU fondovima.
Zmajlović je gradovima i općinama poručio kako više nema
prolongiranja rokova jer je više od 10 godina nepovratno izgubljeno na
takozvane prijelazne periode, te se primarna selekcija mora uvesti u
rokovima koji su zacrtani, a to zahtjeva dosljedno provođenje
propisanog, stalni nadzor i financijsku i stručnu pomoć gradovima i
općinama.
“Nećemo se svi probuditi 24. srpnja i pred vratima zateći četiri
kante – nažalost. Ali moramo krenuti. Zato od srpnja pojačavamo nadzore
nad primarnom selekcijom s ciljem ubrzanja svih aktivnosti vezanih uz
uspostavu sustava. Svaki građanin mora dobiti mogućnost da na svome
kućnom pragu donese odluku što je smeće, a što otpad – korisna sirovina
koja se može reciklirati. Njihovi gradonačelnici i načelnici dužni su im
to osigurati”, poručuje Zmajlović i ističe kako svaki građanin mora za
to što odvaja otpad biti i ekonomski motiviran jer će mu i račun biti
manji s obzirom da cijena sakupljanja otpada mora biti formirana na
način da prevladavajući kriterij bude količina, odnosno volumen otpada.
Predsjednik najveće hrvatske udruge za zaštitu okoliša Zelene
akcije Bernard Ivčić za Hinu je izjavio kako unatoč preuzetim obavezama
vezanima uz gospodarenje otpadom, pomaci u sustavu su vrlo spori i
gotovo neprimjetni.
“Do 2016. količinu biorazgradivog otpada na odlagalištima moramo
smanjiti za 50 posto u odnosu na 1997. godinu, a taj postotak se do
2020. povećava na čak 65 posto. Također, do 2020. moramo odvajati
minimalno 50 posto komunalnog otpada i čak 70 posto građevinskog, a
postoji mogućnost da će se navedeni postoci još i povisiti”, rekao je
Ivčić.
Istaknuo je kako u posljednjih godinu dana sve nadležne
institucije puno pričaju o potrebi odvajanja otpada, ali stvarnih
rezultata nema. Tek poneki gradovi i općine, poput otoka Krka i grada
Čakovca, uspjeli su uspostaviti kvalitetan sustav gospodarenja otpadom
tako da odvajaju gotovo 40 posto otpada. Ali, najveći broj gradova i
općina nema nikakvu viziju rješenja tog problema.
Naveo je primjer Zagreba. Rekao je da je Gradska skupština još u
prosincu prošle godine usvojila Odluku o naplati otpada po količini te o
odvojenom prikupljanju papira, plastike, stakla, tekstila, metala i
biootpada. Odluka ima manjkavosti i nedostataka, ali je, kaže Ivčić,
barem neki prvi korak prema rješenju problema. Međutim, šest mjeseci
nakon donošenja te Odluke, u Zagrebu ne postoji sustav kojim bi se mjere
iz Odluke mogle realizirati.
“Zagreb nema adekvatnu kompostanu s anaerobnom digestijom, nema
automatsku sortirnicu za uklanjanje nečistoća iz biootpada, te zbog toga
nije niti moguće pristupiti odvojenom prikupljanju biootpada. Nažalost,
ne vidim odlučnost da se ovaj problem riješi. Grad primarno zagovara
veliku spalionicu otpada, koja je potpuno nepotrebna”, kaže Ivčić.
Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić najavio je da će se Odluka
Gradske skupštine o odvojenom prikupljanju otpada, koja bi trebala
početi s primjenom 1. srpnja ove godine, prolongirati koliko god bude
trebalo jer se taj problem ne može riješiti preko noći. Bandić je to
rekao nakon što je predsjednik Gradske skupštine Darinko Kosor (HSLS)
istaknuo da će mu uputiti dopis da se primjena te Odluke prolongira na
1. siječnja iduće godine.
Kosor je rekao kako Ministarstvo zaštite okoliša i prirode još
uvijek nije donijelo Uredbu o gospodarenju otpadom, a krajnji rok za
njezino donošenje je 23. srpnja ove godine. Priznao je da i Grad Zagreb
nije do kraja spreman za provedbu te Odluke jer nema Plan gospodarenja
otpadom za koji očekuje da će najkasnije u rujnu doći na sjednicu
Gradske skupštine. Kosor kaže da se u primjenu Odluke ne može ići niti
bez određivanja lokacije za centar za mehaničko-biološku obradu otpada
(MBO).
Potpredsjednik zagrebačke Gradske skupštine Davor Bernardić
(SDP) ustvrdio je da sve europske metropole imaju riješeno pitanje
otpada osim Zagreba. “Nažalost, da se danas počne riješavati pitanje
otpada, donese Plan gospodarenja otpadom, izmijeni prostorni plan i
krene u realizaciju projekta uz pomoć EU, taj projekt se ne može
završiti do 2019.”, kaže Bernardić za kojega je potpuno neprihvatljiva
odgoda primarne selekcije otpada. Istaknuo je kako Zagreb već 10 godina
može uvesti primarnu selekciju otpada te ne zna što je gradska izvršna
vlast čekala, osim što se sada troše novci građana na kampanju “Stavi
pravu stvar na pravo mjesto”. “Koje mjesto, jer nismo vidjeli dodatne
kontejnere koji se postavljaju po gradu za reciklažu otpada – za papir,
za plastiku, za metal. Građani Zagreba ne smiju još dodatno plaćati
penale zbog toga što Grad nije u stanju i nije sposoban uvesti primarnu
selekciju otpada”, kaže Bernardić.
“Odgoda rješavanja problema otpada u Zagrebu znači da će grad
biti zatrpan smećem. To je nešto što se odgađa od 2004. Žao mi je što
gradske vlasti nisu riješile jedan od najvećih problema u Zagrebu, a to
je sasvim sigurno pitanje otpada. Mi nemamo ni Plan gospodarenja
otpadom, nemamo lokaciju centra za gospodarenje otpadom, nemamo projekt
izrade tog centra, nemamo plan sanacije odlagališta – praktički nemamo
ništa, kada je otpad u pitanju”, smatra Bernardić. Istaknuo je kako je
Grad Zagreb sve svoje strateške projekte odgodio, pa tako nisu riješena
pitanja Dinamovog stadiona, kanalizacije i vodovoda u svaki dom,
Sljemenske žičare, novog tehnološkog parka, projekta Terma Zagreb,
mnogih mostova preko Save, lakošinske željeznice za što se mogu uzeti
sredstva EU.