Interes građana za “Program energetske obnove kuća”, preko kojeg se mogu ostvariti bespovratni poticaji u iznosu između 50 i 80 posto ukupne investicije, veći je nego se očekivalo. Cilj je bio obnoviti dvije tisuće kuća godišnje, a već je sada interes toliki da će samo ove godine projektima biti obuhvaćeno više od 6000 kućanstava.
– Obiteljske kuće koje su starije od 1987. godine mogu ostvariti uštede u režijskim troškovima i to do 60 posto. U zadnjih devet godina tek je tisuću kuća obnovljeno kroz razne slične programe. Učetverostručili smo sredstva, tako da ove godine u Fondu za zaštitu okoliša imamo 160 milijuna kuna osiguranih sredstava, a to je ukupno 400 milijuna kuna investicija za male građevinare i poduzetnike koje će građani sami izabrati. Aplicirati mogu svi oni koji imaju legalno izgrađene objekte i koji ispune uvjete da kroz investiciju u izolaciju kuće povećaju energetsku učinkovitost – kazao je Mihael Zmajlović, ministar zaštite okoliša i prirode, koji je u ponedjeljak u Splitu na tribini za građane predstavio “Program energetske obnove kuća”.
Istaknuo je kako su tri osnovna cilja Programa zaštita okoliša, smanjenje potrošnje energije te poticanje građevinskog sektora i proizvođača opreme koja će se koristiti u obnovi.
Sven Muller, direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, kaže da su kriteriji za dobivanje bespovratnih sredstava vrlo jednostavni, te je poručio građanima da prate javne pozive koje objavljuju jedinice lokalne samouprave.
– U Hrvatskoj je 270 gradova i općina dobilo sredstva od Fonda, a građani moraju dokazati da imaju riješeno vlasništvo i legalan objekt. Ilegalnom objektu se ne može dati javni novac. Bitno je da se ispuni prijavni obrazac i da se da okvirni troškovnik u kojem će biti navedene mjere koje planiraju napraviti na kući. Grad Split od Fonda ima pravo na najviše 40 posto bespovratnih sredstva na koja Grad daje još 10 posto. Za otoke prve kategorije Fond daje 50 posto, a jedinice lokalne samouprave još pet posto, a za otoke druge kategorije i područja posebne državne skrbi Fond daje 80 posto, a gradovi i općine još 2,5 posto – kazao je Muller.
Zmajlović se osvrnuo i na najavu početka spaljivanja otpada u Cemexovim pećima u Kaštelima. Tvrdi da se ne radi o uvozu otpada te da su procedure usklađene s procedurama koje se provode u svim zemljama EU.
– Cementna industrija je jedna od najvažnijih stupova gospodarenja otpadom i to ne tako kako smo svjedočili zadnjih dvadesetak godina. Do sada smo otpad zakapali u zemlju i slika Hrvatske koja nas prati zadnjih desetak godina je širenje smrada i smeće koje raznose vjetar ili životinje. U centrima koje gradimo obrađivat ćemo otpad, a jedan od proizvoda je i alternativno gorivo. To je energetski vrijedan sastojak otpada kojeg moramo oporabiti, a to možemo jedino u energetski intenzivnim postrojenjima, poput cementne industrije, termoelektrana ili spalionica – kaže Zmajlović i dodaje kako Cemex može spaljivati samo ono za što ima dozvolu te da njihov rad kontrolira inspekcija zaštite okoliša.
Najavio je i da očekuje da će iduće godine biti raspisan natječaj za izvođača radova za Lećevicu. Po pitanju Karepovca, dodao je, s Gradom Splitom imaju partnerski odnos.
– Treba tražiti rješenja koja će najmanje koštati Splićane, a koja su okolišno prihvatljivi. Ne trebamo tražiti najskuplja rješenja. Po pitanju primarne selekcije otpada u zadnjih petnaestak godina nismo ništa napravili i moramo biti ponosni na zadnje vrijeme jer je u zadnjih deset mjeseci 250 gradova i općina krenulo u primarnu selekciju. Prošle godine je to napravilo tek četrdesetak gradova i općina, a obveza za primarnu selekciju postoji od 2005. godine. Treba ustrajati i za nekoliko godina ćemo doći do rezultata na koji smo se obvezali. Ni za Zagreb, ni za Split nema nikakvih odgoda, bilo je dovoljno vremena. Gradirat ćemo situaciju kod gradova i općina koje nisu ništa učinile prema onima koji su krenuli u taj proces – zaključio je Zmajlović.