Treba
posvetiti dostojno mjesto nezavisnoj kulturi. Važna je i zbog toga što
se u našim školama također ukidaju programi, izvanškolska nastava… i
nemamo više na čemu odgajati kritične ljude. Generacije izlaze iz
srednje škole bez momenta kritičnosti. Stalno govorimo o kreativnoj
industriji, fondu za film i zaradi od kulture. Nije samo to zarada od
kulture. Ta kultura diže kapacitet sredine da može ulaziti u dobre
razvojne projekte.
Snažna je poruka mr. sc. Mirka Petrića s trosatne javne tribine ”Financiranje nezavisne kulture u Splitu” održane u četvrtak navečer u Beton kinu u sklopu Platformata.
Naglasio je kako se nezavisna kultura za sada najviše razvija upravo u Domu mladih.
–
Naravno, HNK i druge ustanove su jako potrebne i igraju svoju ulogu, ali
nam je ova vrsta kulture podfinancirana i podrazvijena i zato se mora
naći neki način financiranja – iznio je Petrić.
Na
tribini je iznesena analiza financiranja kulture u gradovima, način
raspodjele sredstava, potom se analizirala institucionalna percepcija
područja “kulture” i mjesto nezavisne kulture u tom području, percepcija
aktera nezavisne kulture o vlastitoj djelatnosti…
Split,
nakon Zagreba i Rijeke najviše izdvaja za kulturu, ali je problem
upravo što su zanemariva ulaganja u nezavisnu kulturu, dok se ustanove
stabilno financiraju.
Rješenje dijela problema je da Dom mladih postane uistinu hibridna ustanova. Dom mladih kao zapravo jedna kulturna četvrt.
Sociolozi su istaknuli i kako u situaciji
velikih financijskih restrikcija u kulturi u državi generalno, mi kao
zemlja još uvijek izgledamo viši od naših mogućnosti.
Iako
je naglasak trebao biti na financiranju nezavisne kulture, veći dio
tribine je zapravo otpao na pitanja savjetniku gradonačelnika za kulturu
i znanost Igoru Bakoviću.
Povod je bio proteklo financiranje nezavisne
scene.
Pitanje
je bilo je li se odlukom da vijeća u kulturi odlučuju o programima i
sredstvima Baković izbjegava odgovornost, na što je savjetnik rezolutno
odgovorio da se ne boji odgovornosti. Dapače. Ponovio je još jednom da
je namjera bila da se takve odluke prepuste stručnjacima. A o kakvim se
pritiscima radi, potkrijepio je primjerom o mladom stranačkom kolegi
koji mu je došao reći da je njegov program odbijen. Baković mu je odbio
”urgirati” protupitanjem što on zapravo želi. Da kao doktor matematike
(struka savjetnika, op.a) dođe među članove vijeća, kompetentne ljude i
kaže im da bi trebali promijeniti odluku jer eto Baković smatra da su
pogriješili prema njegovom stranačkom kolegi..
–
Dok ja sjedim tu, ništa se neće dodijeljivati po podobnosti ni vezama,
nego prema jasnim kriterijama. Bit će sustav koji funkcionira s
kompetentnim ljudima – naglasio je Baković.
Kako
je jedan od prijedloga bio da se uvede i peto vijeće u kulturi,
interdisciplinarno, Baković je naveo da je o tome već razmišljao.
Preciznije, da bi se odvojeno financiralo filmske festivale, a posebno
poticala produkcija. Također, i da bi pokrenuo Fond za filmsku
proizvodnju, o čemu je već načelno razgovarao s Hrvojem Hribarom (HAVC) o
modusima financiranja.
–
Moram priznati da nas je iznenadilo što su naše sugestije u Gradu
prihvaćene bez pogovora. Ljudi moji, znate li vi koji je to pomak. Dajte
nam podršku – kazao je pak Marijo Glavaš iz Vijeća za knjigu i
nakladničku djelatnost prisnaživši riječi Bakovića kako je struci pustio
da radi svoje, bez uplitanja politike.
Savjetnik gradonačelnika je otvoreno govorio i o stanju u Multimedijalnom kulturnom centru.-
Iskreno rečeno,
Grad nema potrebnog novca za ulaganje u MKC. Šokiralo
me zatečeno stanje i moram priznati da nisam optimist. Jedina šansa su
nam EU fondovi, a pripremljenost je svega dva posto za to. Nemamo
nažalost ni takvog kadra koji bi znao izvući sredstva za jedan ovako
kompleksan problem. Zato sam uspostavio neka poznanstva u inozemstvu i
radimo po tom pitanju – iskren je bio Baković.
Kazao je i da su ogromni novci do sada uloženi u tehničke stvari oko Doma mladih i da mu je žao zbog toga.-
Novci su jednostavno uzimani svih ovih godina. Da su vama za programe
dani ne bi me peklo što je situacija sada ovakva – otvoreno je kazao.
Pitali
su ga i što misli o ideji da se institucijama ”preplaćenim” na velike
proračunske iznose, smanje sredstva za svega jedan do dva posto i ulože
u nezavisnu kulturu.
– Možda to i napravimo. Što se mene tiče, pojedini muzeji mogu i zatvoriti – javno je kritizirao Baković.
Na
do posljednjeg mjesta popunjenoj tribini dotaknulo se i pitanje
financiranja Split Film Festivala. Profesorica Tomić Koludrović (
naglasila je da primjedbu daje privatno) istaknula je kako bi, bez
obzira na način rukovođenja Festivalom o čemu se može razgovarati, bilo
šteta da grad ostane bez tog festivala.
– Festival će se održati. S novcem kojeg ima na raspolaganju, Karabatić može održati dobar festival – kazao je Baković.
Prvakinja
Drame HNK Split Bruna Bebić. članica Vijeća u kulturi za film i
medijsku djelatnost je kazala kako se samo zbog renomea festivala i
uzela u obzir prijavnica za natječaj za dodjelu sredstva. Bila je u svim
segmentima nepotpuna, a niti jedna stavka troškovnika obrazložena.
– Svaku kunu smo isprevrtali i stojim iza svega što koju smo dodijelili – jasna je bila Bebić.U
dinamičnoj tribini sudjelovao je i pravnik Milivoj Hekman koji je
skrenuo pažnju da oko 78 posto proračuna za kulturu odlazi na 12
ustanova u kulturi. Najveći dio odlazi u HNK Split, te na koncu niti pet
posto ne ostaje za financiranje ostalih kulturnih potreba.
Kako
je istaknula i sociologinja IngaTomić Koludrović, u istraživanju su takav
način financiranja u kulturi nazvali ”učinkom zamrznute slike”.
Naime,
ustanove u kulturi se nastavljaju financirati iz proračuna, dakle
stabilno, dok se udruge, nezavisna scena, moraju natjecati za sredstva.
Petrić je pak iznio ideju da s obzirom na teška financijska vremena treba naći nove načine financiranja.
–
Možda bi bilo smiješno reći da bi poput Zaklade Kultura nova trebalo
napraviti Kultura nova splitska pa da se jedan dio od prihoda od
turizma, recimo i od ulaznica od Podruma ulaže upravo u nezavisnu
kulturu. Zašto ne jedan paralelni sustav koji bi na isti način kao na
državnoj razini, u kojem imamo Ministarstvo kulture i Kulturu novu,
smisliti splitsku Kulturu novu koja bi se izmakla ovim ograničenjima
historijskog financiranja ustanova – predložio je Petrić.
Na
koncu ponudimo i malo brojkama o izdvajanju u kulturi. Španjolska
primjerice izdvaja po glavi stanovnika 149 eura, Rusija 31 euro,
Norveška 400 eura, Austrija 400 eura. U skupini zemalja kojoj Hrvatska
pripada po ekonomskim pokazateljima, poput Albanije, Armenije,
Rumunjske, Bugarske..još uvijek je hrvatski proačun duplo veći za
kulturu. Odnosno, iznosi 72 eura po glavi stanovnika. Međutim, na
programe otpada samo 45 posto tog kolačića, a na plaće recimo 32
posto.
Splitsko-dalmatinska
županija izdvaja manje od hrvatskog prosjeka, svega 5,8 posto
proračunskog iznosa, a i anketirani akteri smatraju ju jako
netransparentnom pri dodjeli sredstava.
Spomenimo i da će izaći publikacija o kompletnom istraživanju kojega su proveli ugledni sociolozi.
Tribinu, kao i čitavi Platformat organizira Platforma Doma mladih,
zagovaračka platforma na lokalnoj razini – neprofitna, nestranačka i
participativna inicijativa za nezavisnu kulturnu scenu i scenu mladih/za
mlade koju čini 14 udruga, institucija i ustanova u kulturi:
Eksperimentalna
izvedbena kompanija ROOM 100, Info zona, Festival mediteranskog filma
Split, IKS festival, Kolektiv za razvoj, istraživanje i propitivanje
queer kulture – queerANarchive, Kulturna alternativa mladih HRAM,
Kulturno umjetnička udruga ROMB, Kulturno umjetnička udruga Uzgon –
Split, Mavena – 36 njezinih čuda, Multimedijalni kulturni centar Split,
Noćna leptirica, Platforma 9.81 – institut za istraživanja u
arhitekturi, Style Force – udruga za kulturu i novoscenski pokret,
Udruga mladih “Aktivist”.