Međunarodna skupina znanstvenika, na čelu sa dr.sc. Antom Žuljevićem iz splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo, otkrila je vrstu koralinske alge koja je iz mora prešla u rijeku i prilagodila se životu tamo. Njihovo otkriće predstavljeno je u uglednom časopisu Scientific Report, iz Nature grupe, a alga je dobila ime po rijeci Cetini u kojoj je i otkrivena- Pneophyllum cetinaensis. Osim hrvatskih stručnjaka, u istraživanju su sudjelovali i talijanski, španjolski, francuski i belgijski.
Da bi vam bilo jasnije što su uopće koralinske alge, reći ćemo da su one među najvažnijim komponentama plitkih morskih dna. Jedna od njihovih prepoznatljivih značajki je ugradnja kalcijevog karbonata u tijelo alge. Zbog toga su čvrste, otporne na većinu herbovirnih organizama, bitne graditeljske vrste, a kada uginu doprinose taloženju karbonata na morskome dnu.
Posebna među algama
Evolucijski prelazak iz mora u slatke vode iznimno je rijedak događaj. Smatra se da je bilo samo oko 40 prelazaka puževa iz mora u slatke vrste, a oni su dalje divergirali u više od četiri tisuće vrsta. Osim toga, većina prelazaka se dogodila u davna geološka vremena. Sve to čini Pneophyllum cetinaensis posebnom među algama i vrstama općenito.
– Zadnje dvije godine međunarodni tim je radio na istraživanju jedne vrlo posebne alge koja spada u tzv. koralinske alge. Koralinske alge broje više od 700 vrsta koje sve žive u moru. Cetinska je prva, i za sada jedina koralinska alga, koja živi u slatkim vodama. Ono što je zanimljivo je to da su evolucijski prelasci iz mora u slatke vode iznimno rijetki i da se taj prelazak dogodio upravo u rijeci Cetini, za što su sigurno bile razlog biološke i kemijske karakteristike rijeke. Izgleda da se prelazak jedne koralinske alge koja u svoje tkivo ugrađuje kalcijev karbonat mogao dogoditi jedino u krškoj rijeci. U svim ostalim rijekama svijeta kemijski uvjeti nisu zadovoljavajući da bi mogli podržavat jednu algu iz koralinske skupine – kazao nam je o ovom otkriću dr.sc. Ante Žuljević.
Kako nam je kazao, alga je iz mora u rijeku prešla prije 20 000 do 100 000 godina. Po tome je jedinstvena. Većina prelazaka dogodila se u geološki davna vremena. Ono što je još zanimljivo u cijeloj priči jest i- kako se kretala.
– Dodatno je bilo pitanje kako se ta alga širi uzvordno jer koralinske alge nemaju nikakvih pokretnih stadija. Shvatili smo kako je glavni način njezinog širenja prijenos na kućicama slatkovodnih puževa. Mnoštvo puževa obraslo je ovom algom što je možda jedan od najizraženijih primjera u slatkovodnim eko sustavima, da jedan puž toliko doprinosi širenju jedne alge. Puževi kroz stotine godina raznijeli su algu uzvodno Cetinom prešavši preko prepreka kao što su vodopadi Gubavica, a smatra se da se prelazak iz mora u Cetinu dogodio prije 20 000 do 100 000 godina, dok je razina Cetine bila puno niža nego što je danas. Cetina se prije 20 000 godina ulijevala u more negdje kod Jabuke, a na svom je putu morala proći kroz četiri velika jezera, danas potopljena morem. Prelazak morskog pretka u slatke vode Cetine zbio se najvjereojatnije u trenutku kada je jedno od jezera bilo u ravnini s morem i postalo veliki riječni estuarij. U takvom ekosustavu punom naglih promjena u salinitetu, predak cetinske alge prilagođavao se slatkoj vodi, doživio evolucijske promjene koje su mu omogućile trajno pteživljavanje u krškoj cetinskoj vodi. – pojasnio nam je dr.sc. Ante Žuljević.