Ministar obrane i
kandidat koalicije Hrvatska raste u X. izbornoj jedinici, Ante Kotromanović, dobio je zadatak od Zorana
Milanovića da osvoji što više glasova na jugu Hrvatske. Osim što je
vođa koalicijske liste, Kotromanović se na ovim izborima za glasove birača “bori” i protiv svog ratnog suborca i prijatelja Damira Krstičevića. Kako ga
misli pobijediti u ovom “izbornom ratu” otkrio je u intervjuu za naš portal.
Nositelj ste liste koalicije Hrvatska raste u X. izbornoj jedinici.
Je li Vam služi na čast ta činjenica?
– Definitivno da jer mi je
ukazano veliko povjerenje, ali svakako i obveza jer se onda očekuje dobar
rezultat. Ovo sve treba gledati u vremenu i kontekstu kada se i događaju
izbori. Prije četiri godine je bilo puno lakše pobijediti HDZ nego, recimo, danas.
S obzirom da su bila takva vremena, jer znamo što se sve događalo tijekom te
četiri godine u Hrvatskoj, sada je to naravno jedna obveza i čast. Ja se trudim
biti radišan, skroman, ponizan.
Kažete kako je sada puno teže osvojiti, odnosno opravdati povjerenje
birača. SDP do sada nije osvojio dva mandata zaredom. Zaslužuje li Vladi drugi
mandat?
– U svakom slučaju. S obzirom da
smo četiri godine na vlasti bez većih potresa i skandala rekao bih da smo
zemlju vodili pošteno i odgovorno. Uvijek na skupovima SDP-a i koalicijskih
partnera kažem da smo trebali biti brži, jači i efikasniji ali znamo što je
bilo prije osam godina. Znamo da smo,po meni, zatekli zemlju u najgoroj krizi u
povijesti. U moralnoj, socijalnoj i ekonomskoj krizi gdje je bilo mnoštvo
hapšenja, od premijera, predsjednika Vlade i ministara. Sjetimo se i protesta i
demonstracija koji su u Zagrebu trajali tjednima i pozivali na ostavke.
U ekonomskom smislu smo
zatekli pad gospodarstva za 10%. Trebalo je stabilizirati zemlju i početi ju
graditi. Mislim da smo ipak uspjeli i ova četvrta godina je pokazala da imamo rast
proizvodnje gospodarstva, rast izvoza,
rast turizma. Imamo najveći BDP-i u povijest koji će rasti, kako očekujemo, u
zadnjem kvartalu i do 2%. To su pokazatelji da smo mukotrpno i teško radili i
smatram da imam pravo tražiti još jedan mandat.
Sadašnja oporba kaže da je trenutni rast rezultat rasta
gospodarstva Europske unije i da mi
dobivamo samo mrvice. Je li to istina?
– Nikako. Ja ću sada reći konkretne stvari počevši od
juga i zračne luke Dubrovnik u koju ćemo uložiti 250 milijuna eura i projekt
već ide, u terminal u Gružu bit će
uloženo preko 80 milijuna, iz EU fondova ćemo dobiti oko 80-ak milijuna eura za
vodovod i kanalizaciju u Dubrovniku. Planira se napraviti prva marina, radi se
veliki terminal u Pločama, uloženo je i u zračnu luku Split, Čiovski most, uspješnom
privatizacijom spasili smo Brodogradilište, a
samo ove godine otvoreno je preko 25 hotela od toga smo od stečaja
spasili velike komplekse, primjerice Sunčani Hvar.
Naravno da je utjecaj
Europske unije važan, zato smo i ušli u EU ali ima i našeg rada.
Dva najjača politička bloka na ovim izborima, ali i općenito,
postavljaju generale za prve ljude na listi. Je li to neka poruka da su ljudi u
X. izbornoj jedinici ratoborniji nego drugdje?
– Nikako. Znam da je moj
prijatelj Damir Krstičević isturen
za kandidata, čuo sam da čak nije ni mislio ići na listu. Osobno mi je drago da
je on tu jer mi je drago da imam jednog prijatelja koji je također nositelj
liste i naravno želim mu uvijek sve
najbolje. Mi na listi imamo još jednog brigadnog generala Veselka Gabričevića koji je
bio zapovjednik 163.brigade, 126.brigade i vojnog područja Gospić. Dva smo
branitelja, vjerojatno ima tu još nekih drugih branitelja ali mi nismo
opterećeni s tim da branitelji moraju biti na listi zato što smatramo da
branitelji moraju biti u društvu i socijalizirani. Isto tako smatramo da onaj
tko se danas želi baviti politikom neka to i radi i neka se profilira i to je
dobro.
Je li politizacija hrvatskih branitelja uopće dobra pojava?
– Ja smatram, a što je ujedno i
naša poruka, da treba reći: stop politizaciji, stop manipulaciji braniteljima.
Tu mislim i na Udruge koje su također jako ispolitizirane. Sjetimo se slučaja od prije 2 godine na skupu HDZ-a Omišu, kada se pozivalo na bacanje članova vlasti u Kevinu jamu. Zašto nijedna udruga tada nije reagirala? Smatram da udruge ako
stvarno žele biti korektiv neka budu korektiv društva za cijelu Hrvatsku, a ne
korektiv za samo jednu stranu.
SDP je izgubio na izborima 2003.godine. Je li izvukao pouku iz tog
gubitka?
– To je teško pitanje. Ja se
nadam da da, ali to ćemo vidjeti za nekoliko dana.
Smatram da smo puno više
trebali pričati o stvarima koje smo zatekli jer to se vrlo brzo zaboravilo. I isto
tako da smo puno više trebali govoriti o rezultatima. I uvijek ću argumentirano
tražiti da netko iz tadašnje opozicije, ministri koji su tada bili na vlasti,
sjednu zajedno za stol i kažu kakvo je bilo stanje tada, a kakvo je danas.
Možda smo o nekim stvarima zakasnili govoriti, pri tome mislim na ono što smo
sve morali uopće prvo riješiti da bi krenuli s nule.
U kampanju, htjeli, ne htjeli, uplela se izbjeglička kriza. Hrvatska
se, barem se tako čini, dobro nosi s tim izbjegličkim valom i nema nekih
velikih poteškoća u funkcioniranju toga dijela zemlje. Međutim, ono što nas
zanima jest je li utječe ta situacija na izbore po Vašem mišljenju i je li
Hrvatska napravila sve što je mogla napraviti?
– Mislim da ne utječe. Ako ćemo
gledati sve to skupa, vidjeli smo po anketama koje su rađene prije nekih mjesec
dana, da je većina ljudi dala potporu Vladi za potez koji je Vlada i uradila.
Ja smatram da smo vrlo dobro odradili posao i bilo bi glupo da smo nakon tri,
četiri dana od pojavljivanja izbjeglica zatvorili granicu na istoku jer onda bi
se dogodilo da bi Vučić poslao sve
te ljude preko Bosne u Split i Metković. Imali bi još goru stvar. Prema tome
pokušali smo biti humani, tolerantni i organizirati sve na najbolji mogući
način. I mislim da to neće utjecati na političku situaciju u zemlji kao ni na
sigurnost zemlje.
Kako komentirate Milanovićevu izjavu o “osovini” Karamarko – Vučić – Orban?
– Ja nemam ništa protiv kontakta
s različitim ljudima, ali smeta me kad se nas kritizira. Mene su neki iz HDZ-a kritizirali prije dvije godine
kada sam se našao s ministrom obrane, a zaboravili su i da se prije mene neke
dvije godine, bivši ministar obrane isto našao s ministrom u Zagrebu i tada im
nije smetalo.
Treba razgovarati i biti
kolektivan. Mi kada razgovaramo zastupamo interese Republike Hrvatske i smeta
me tajno sastajanje ljudi koji se predstavljaju kao najveći Hrvati.
Premijerka Anđela Merkel izjavila je da bi zatvaranje njemačkih granica moglo izazvati nove ratove na Balkanu.
Koliko je to ozbiljna izjava?
– Držim da se radi o neozbiljnoj izjavi,
da je to nerealna izjava i to je nemoguće. Mi smo potpuno svjesni situacije i
ne znam s kim bi ratovali. Sigurno sa Srbijom nećemo ratovati, naprotiv, mi smo
sada napravili jedan vrlo dobar protokol koji olakšava i Srbima i nama u
Hrvatskoj primanje i daljnje upućivanje izbjeglica prema Austriji i Njemačkoj.
Premijerka je vjerojatno to izrekla zbog svojih unutrašnjopolitičkih problema.
Ponaša li se Slovenija korektno prema Hrvatskoj oko izbjegličke krize?
– Da. Puno smo komunicirali i
Slovenci su imali vremena učiti od nas i vidjeti kako to izgleda. Oni su
pripremili drugačiji koncept za prihvat izbjeglica misleći da će ti ljudi tu
ostati nekoliko dana. Izbjeglice bi najradije preskočile i Hrvatsku i Sloveniju
i bili u Njemačkoj tako da u to prvo vrijeme je bilo dosta nesnalaženja kada
nisu tražili niti željeli našu pomoć, ali sada se sve to stabiliziralo.
Ostanimo još malo na Sloveniji. Hrvatska više ne priznaje arbitražni
sud. Smatrate li da je premijer Milanović donio dobru odluku oko toga?
– Definitivno. Vidjeli smo
što se događalo s upletanjem politike u sud. Sud je izgubio kredibilitet i to
je jedina ispravna odluka. Naš je stav da mi ne smijemo dati ni jedan
centimetar hrvatskog teritorija i mi ga nećemo dati. Za to smo borili u ratu i
to je naša poruka i politika.
Neki kažu kako je najava ministra Lalovca o konverziji švicarskog
franka u eure samo jedan politički spin i da se to neće dogoditi. Je li moguće
da će se tako nešto zbilja dogoditi?
– Nema razloga ne vjerovati ministru Lalovcu. To treba
pitati ljude koji imaju probleme s kreditima. Ja sam upoznao dosta ljude koji
su nam osobno došli zahvaliti što su sada maknuti iz tog dužničkog
ropstva. Mislim da je to dobra odluka i
vidjeli smo da je kompletna opozicija glasala za nju, pri tom mislim na HDZ.
Mislim da će ta odluka o konverziji polučiti efekta. I neka smo po prvi put
pokazali i bankama za koje znamo da su legalni lihvari.
Kakav je danas položaj Hrvata u BiH?
– Naš stav je poznat. Mi
smatramo da je Dayton pase, da ga je davno trebalo definirati. Nažalost sada je
postalo pitanje zašto smo prihvatili takve pozicije Hrvata `95.godine. To je
ključno pitanje. Zašto smo prihvatili nešto što smo u tom trenutku trebali
vidjeti da je loše za Hrvatsku, a apsolutni smo pobjednici u ratu?!
Mi kažemo da sva tri
naroda moraju imati potpuno jednaki pravni status u BiH. Ali ne moraju imati
jer sada Hrvati nemaju. Hrvati nemaju i to je naša borba kroz Europsku uniju i
kao članica NATO-a moramo raditi i radimo da polako sada ljudi shvaćaju, i
Britanci i Nijemci, da nešto trebamo učiniti u Bosni ako misli ostati kao država.
SDP-a nema na listi za dijasporu. Kako to?
– Držim da je to pogrešno.
Trebao je ići bez obzira koliko bi dobili glasova. Ono što ja mislim da je loše
jest da to ne bi trebala biti lista HDZ-a već bi stvarno to trebala biti
trojica ljudi iz dijaspore i imati jedan poseban status.
Ja postavljam pitanje,
ako izbori budu u „knap“, trojica kandidata na listi HDZ-a morat će zastupati
interese naroda u BiH, a primjerice bit će u opoziciji. To je bezveze. Oni se
moraju boriti za svaku kunu, podupirati Vladu u svim projektima i to trebaju
jasno reći. To treba promijeniti. Moj osobni stav je da tu treba naći jedno
dugoročno rješenje gdje može biti puno više zastupnika koji moraju biti uz
svaku Vladu zato što očekuju sredstva od hrvatske Vlade.
Što koalicija Hrvatska raste
nudi Dalmaciji u mogućem novom mandatu?
– Već sam prije nabrojao niz
projekata. Mi još u pripremi imamo pet i pol milijardi kuna projekata za
Dalmaciju i to je ono ključno. Naravno, treba još potpuno rasteretiti
administraciju, ubrzati sve poslovne procese da rasteretimo i poslodavce da oni
budu poduzetniji.
Kako jedna kuća može trošiti više nego što zarađuje? Kako uopće
može tako funkcionirati?
– To je dobro pitanje. Kada
govorimo o Hrvatskoj ona i dan danas više troši nego što zarađuje. Uspjeli smo
nešto smanjiti deficit, ali to je dugoročan i mukotrpan proces. Trebat će
vremena da se potpuno okrenemo i dođemo
u taj pozitivan trend, a to bez rasta 4% će sve skupa ići teško. Mi smo šest
godina u recesiji i treba vremena i
strpljenja jer mi smo država koja je stara tek dvadesetak godina i ponekad smo
možda prekritični sami prema sebi.
Je li Split provincija u odnosu na Zagrebu?
– Kada se pita mene kao
Dalmatinca, apsolutno ne. Ja čak i mislim da nema tog visokog stava Zagreba
prema Dalmaciji jer ja ga doduše nikada nisam ni osjetio. Najveća destinacija
se osjeća možda u sportu.
Ovim ste sami otvorili i sljedeće pitanje. Ima li politici mjesta
u sportu?
– Politika je do grla u sportu. Mislim
da je tu Vlada trebala učiniti puno više. Naša poruka je sport sportašima,
nogomet nogometašima. Pustimo politiku van sporta. Ne mogu visoki političari
voditi Savez, to nema smisla jer to izgleda kao nogometna partija gdje se bira
uvijek netko iz te stranke.
Mislim da je Dalmacija sada zrelija te su sada i ljudi
u Dalmaciji shvatili da sport mora biti neovisan. On ne može bez politike jer
ga politika mora suportirati, ali nema smisla da sam ja primjerice kao ministar
sjedio u nekom klubu ili savezu, a da ne znam ništa o tome. To je loša poruka.
Navijačke skupine u Dalmaciji imaju pik na Mamića. Je li to
slučajno?
– Siguran sam da nije slučajno. Smatram da je
Hajduk više puta bio oštećen kroz sudačku realizaciju ili HNS i ljudi osjećaju
tu diskriminaciju. Ne može jedna stranka godinama imati monopol nad nogometom.
RNK Split je nedavno pobijedio Dinamo. Je li dobro za Split da ima dva
jaka kluba?
– Zašto ne? Sretan sam
što vidim da su i Hajduk i Split na dobrom putu, da imaju dobre trenere i
solidnu momčad, ali naravno da je tu i pitanje financija. Sretan sam kada vidim
da su uspješni i da nisu velika konkurencija jedan drugome iako su to dva kluba
iz Splita i želimo im sve najbolje.
Uskoro će i godina dana otkako Hrvatska ima novu predsjednicu. Kakvi
su odnosi zapovjednice Oružanih snaga RH i ministra obrane bili u tom proteklom
razdoblju?
– Mi do današnjeg dana dobro
surađujemo. Što se mene tiče nema razlike u mom odnosu prema njoj u odnosu na
bivšeg predsjednika države. Znaju se zakonske i ustavne ovlasti i to
funkcionira jako dobro
Predsjednica je spomenula kako je ona za vraćanja vojnog roka. Jeste
li i Vi za to?
– To je užasno zanimljivo
pitanje. Ukinuli smo vojni rok 2009. godine na način da se ugasio sam od sebe i
sad imamo liberalan zakon o služenju civilnog roka. Od tadašnjih 22, 23 tisuće
mladih ljudi koji su služili vojni rok svega nekoliko tisuća se prijavilo za služenje,
ostali su se pozivali na priziv savjest. Onda je donesena odluka da se pređe na
jedan drugi sustav, a to je dragovoljno služenje vojnog roka. Imali smo dosta
kandidata, ali ja vjerujem da kad budemo imali jače gospodarstvo da ćemo imati
manje potražnje i morat ćemo sigurno nešto smisliti u idućih deset godina jer
ćemo imati dosta problema s tim. Ja smatram da ćemo morati imati nešto što će
biti trajno i jako te ćemo trebat dobro razmisliti o tome jer mi nemamo ni
sredstava, a ni kapaciteta za vojarnu gdje bismo mi stavili oko 20 tisuća
vojnika.
NATO nije priskočio u pomoć kada se dogodila elementarna
katastrofa, konkretno poplave koje su
pogodile Slavoniju. Građani su se samoorganizirali, a i regija je ponudila pomoć. Kako to objašnjavate?
– NATO su inače članice države i kolege ministri
nude pomoć, pa je tako bilo i s poplavama. Ja sam rekao da nam ne treba njihova
pomoć.
Mi sada pokušavamo malo
liberalizirati te prelaske preko granice da to ne ide svaki put kroz Parlament
upravo da možemo i mi brzo reagirati i poslati naše snage. I moramo raditi da
budemo u okruženju gdje možemo raditi na tome da budemo što brži kada su u
pitanju potresi, poplave, požari i da to stvarno ide na poziv.
U nekim zemljama, primjerice u susjednoj nam Italiji, pod
Ministarstvo obrane spada meteorologija. Jeste li upoznati s činjenicom da je
Dalmacija jedina regija u Hrvatskoj i Europskoj uniji koja nema meteorološki
radar?
– Ne. Imam tri ili četiri meteorologa u Oružanim snagama, ali to mi
nemamo kao primarnu zadaću. Oslonjeni smo na druge ali to je jedno zanimljivo
pitanje s obzirom da se klima mijenja trebalo bi razmisliti na nekoj višoj
razini o tome.
Trošak koji iziskuje jedan referendum, a u Hrvatskoj ih je u
posljednjoj godini dana bilo čak četiri, jednak je kupnji sedam meteoroloških
radara.
– To
nije skupo. Upoznat ću svoje kolege s tim da vidimo što se može riješiti po tom
pitanju.
I za kraj, što poručujete biračima dva dana pred izbore?
– Ja
bih volio da mi birači u Dalmaciji daju povjerenje i nadam se da ćemo polučiti
jedan dobar rezultat kao i prije četiri godine kada smo imali šest mandata.