Zvjezdano
selo Mosor ugostilo je zanimljivo meteorološko predavanje na temu
“Dalmacija – ‘crna rupa’ Europe”. Radi se o problematici nepostojanja
meteoroloških radara na Jadranu, odnosno činjenici da je Dalmacija posljednja
regija u današnjoj EU koja i dalje nije pokrivena meteorološkim radarom.
Uvodni dio
predavanje održao je Rade Popadić, suosnivač Crometea, a njegovo predavanje
nosilo je naziv “Hrvatski lovci na oluje”. Glavno predavanje večeri
održao je dr. Bojan Lipovščak, stručnjak na području meteoroloških radara i
hrvatski predstavnik u nekoliko svjetksih meteoroloških asocijacija.
Predavanje
su zajednički organizirali Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima
prirode na području Splitsko-dalmatinske županije “More i krš”,
Zajednica tehničke kulture Splitsko-dalmatinske županije i udruga Crometeo.
Doprinos lovaca na oluje modernoj meteorologiji
Popadić je
u uvodnom predavanju pojasnio tko su to lovci na oluje, kako je taj
pokret nastao u SAD-u sredinom 20. stoljeća i kako se postupno proširio na
Europu i Hrvatsku. Najveći broj hrvatskih lovaca na oluje dio su Crometeo tima
koji postoji već 13 godina.
– Lovci na
oluje spajaju dvije svoje ljubavi – ljubav prema prirodi i meteorologiji, te
onu prema fotografiji. Fotografije i podaci koje oni prikupe od velikog su
značaja za modernu meteorologiju, osobito kada je u pitanju proučavanje
ekstremnih, odnosno opasnih meteoroloških postaja. Službene meteorološke
postaje nisu toliko gusto raspoređene i jedan “chaser” često se
nalazi na “licu mjesta”, odnosno u središtu oluje, gdje prikuplja
dragocjene podatke i snima foto i video zapise. Lovci na oluje u SAD-u zaslužni
su da se smrtnost od tornada posljednjih desetljeća višestruko smanjila –
istaknuo je Popadić koji je dodao da bi postojanje meteoroloških radara na
Jadranu, odnosno u Dalmaciji, doprinijelo znatno preciznijem kratkoročnom
prognoziranju, smanjenju materijalnih šteta od nevremena, većoj sigurnosti
pomoraca, turista, izletnika… Nepostojanjem radara, Dalmacija svake godine trpi goleme štete zbog nemogućnosti pravodobnog upozorenja na nadolazeće olujne sustave.
Dr. Bojan
Lipovčak u uvodnom dijelu predavanja pojasnio je što su meteorološki radari,
kako rade i kakav im je primjena u meteorologiji.
– Hrvatska
ima golemo znanje i iskustvo kada je u pitanju radarska meteorologija. Sustav
obrane od tuče kriv je što su se radari postavljali isključivo u kontinentalni
dio zemlje. Bilo je pokušaja da se dva radara još ’80-ih godina, također zbog
obrane od tuče, postave u Istru i dolinu Neretve, ali sve je ostalo na
pokušaju.
Dr.
Lipovščak je objasnio da radar detektira mnogo toga i da moramo
“naučiti” računala da razlikuju detekciju odraza oborine od brojnih
stvari koje to nisu. Primjerice, radar može detektirati jato ptica, prolazak
aviona, migracije kukaca i komaraca, zalaska sunca, emitiranja odašiljača
mobilnih operatera, valove, pa čak i vjetroelektrane koje bi mogle uskoro
postati pravi problem za meteorološke radare.
Dubrovnik uskoro online
– Radar
detektira gdje se nalaze oborine, koliko su intenzivne, kuda se kreće oborinska
masa, može čak razlikovati zrno tuče od kapljice kiše ili pahuljice snijega.
Međutim, radarom također možemo odrediti horizontalni i vertikalni profil
vjetra. Iako se radi o standardnom produktu, nije jasno zašto se isti ne
prezentira javnosti – istaknuo je dr. Lipovščak.
Dok
sjeverni Jadran pokrivaju slovenski i talijanski radar, najveći dio Dalmacije
je u “crnoj rupi”, odnosno njeno područje ne pokrivaju ni domaći ni
strani radari. Iznimka je kratko vrijeme bilo dubrovačko područje, jer je tamo
lani u rad pušten X-band radar, no on je već mjesecima offline jer ga je
pogodila munja.
– Očekujemo
njegov popravak ove jeseni, a mogle bi se online naći i radarske snimke sa
sličnog radara u Rijeci. Ipak, radi se o radarima malog dosega koji imaju svoje
nedostatke – rekao je naš stručnjak za radare, a onda je i komentirao mogućnost
da se država konačno “smiluje” i da Jadran sljedećih godina ipak
dobije meteo radare.
Mreža radara manjeg dosega
– Dovršeni
su projekti za postavljanje tri radara velikog dosega na hrvatski dio radara.
Lokacija bi bile kod Pule, Sukošana i na Pelješcu. U planu je i postavljanje
radara manjeg dosega kod Gospića. Uz postavljanje ovih novih radara te uz
modernizaciju postojećih, područje Hrvatske bi, bude li planirana dinamika išla
bez poteškoća, do 2020. godine moglo u potpunosti biti pokriveno radarskim
mjerenjima. Ipak, iskustvo nas je naučilo da se ovakvi planovi znaju lako
izjaloviti, a u tom slučaju jedino je rješenje postavljanje mreže radara manjeg
dosega, u što bi svakako trebalo uključiti županije. Jedan takav radar košta
oko 600.000 kuna što jedinicama lokalne samouprave ne predstavlja veliki
problem – zaključio je dr. Lipovščak.
Predsjednica
Zajednice tehničke kulture Splitsko-dalmatinske županije, Maja Novaković,
pozdravila je nastojanja dr. Lipovšaka i udruge Crometeo da javnost što više
informiraju o problematici nepostojanja radara na Jadranu, te je izrazila
žaljenje da predavanju nisu nazočili pozvani predstavnici Grada Splita i
Splitsko-dalmatinske županije.