Više od godine i pol dana proteklo je od najave da će se zatvoriti Zoološki vrt na Marjanu, jedini na području Dalmacije, a to će se i dogoditi za koji dan. Nakon punih 89 godina postojanja, ta će ustanova staviti ključ u bravu.
Većini stanovnika marjanskog zoološkog vrta pronađen je novi smještaj, a što će biti na mjestu koje se do sada nazivalo njihovim domom, tek ostaje za vidjeti – više će se znati nakon provedenog natječaja.
– Situacija je takve prirode da su dugogodišnji napori da se životinjama pronađe smještaj, napokon ostvaruju. Životinje do sada nisu nikoga zanimale, one su bile u nemilosti, bile su prepuštene udrugama i medijima koji su o tome izvještavali. Nešto što nije bilo funkcionalno, konačno se dovodi do boljeg rješenja, prvenstveno za životinje koje će sada biti na boljim mjestima, a ako ne, barem u kvalitetnijim uvjetima. Gore su uvjeti zaista bili loši, ta sjeverna strana zaista je problematična, pogotovo zimi.. sada je napokon došlo do toga da se ta agonija koja je trajala godinama okonča i to je najbolje što se moglo dogoditi. Mnogi će reći- sad više nemamo zoološki vrt, to je šteta.., ali nedostajalo je volje i sredstava, za sve je krivo dugogodišnje zapuštanje prostora. To prvotno nije ni bilo zamišljeno kao zoološki vrt, tako da smo izgubili nešto što nismo trebali ni imati – kazao nam je na ovu temu Lovro Rumora, član Povjerenstva za izmještanje životinja.
Životinje su živjele u neadekvatnim uvjetima, previše ih je nagomilano u malo prostora, a kako nam kaže Rumora, etičniji pristup bi bio da se gore držalo pet životinja, ali u uvjetima kakve zaslužuju. Najveći broj životinja trebao je biti izmješten tijekom listopada, i to u Osijek i Slavonski Brod. Novi dom u osječkom zoološkom vrtu pronašlo je 13 životinjskih vrsta (jeleni, guske, patke, kakadu dikobraz…), dok je pet vrsta namijenjeno Slavonskom Brodu. Marjanski vuk “Samotnjak” trebao bi dobiti novu jazbinu u Kuterevu zajedno sa konjima i patkama. Tigar Dimitrij trebao bi svoj novi život započeti u Nizozemskoj, dok bi majmun Toto trebao putovati za Englesku.
Treba naglasiti da Zeleni Dalmacije i Prijatelji životinja nisu zadovoljni odabirom zooloških vrtova kao novim odredištima životinja, umjesto azila koje su ponudili Povjerenstvu, za koje drže da imaju etički princip i kvalitetniji odnos prema životinjama.
– Mi ne želimo zoološki vrt ovoga tipa , to je prošlo svršeno vrijeme. Protiv toga sam da se životinje drži u kavezima. Ja sam za to da životinje žive u prirodi, da ih se snimi i da se to prikaže na Marjanu. To su virtualni vrtovi. I djeca i odrasli više vole to negoli gledati životinje u kavezima. Sve se fino snimi, posloži, stučni predavači drže predavanja.. to je Zagreb napravio, ja nisam ništa izmislio. Ovo izmještanje životinja je složeno, ali najteži dio posla tek dolazi- treba osmisliti što gore napraviti, a još je veći problem financiranje. Isto tako treba pronaći prostor u Splitu za osnivanje azila, u kojem će moći raditi ljudi koji su dosada radili u zoološkom vrtu, a ima ih 12 – ispričao nam je Rumora.
Lovro Rumora sada radi na pisanju projekta kojim će se pokušati dobiti potrebna sredstva iz Fondova EU.
– Preuređenje prostora i revitalizacija spomeničke baštine iziskuje mnogo novaca koje splitska uprava nema. Stoga realizacija natječajnog projekta treba uključivati druge izvore financiranja. U prvom redu sredstava EU fondova do sredstava Ministarstva kulture i drugih resornih ministarstava koji bi bili naslonjeni na projekt. Protivimo se bilo kakvim improvizacijama kojima nije za cilj velika slika budućeg vrijednog prostora na Marjanu. Sveučilišni potencijali edukacije, praktičnog rada i popularizacija znanosti namijenjena svim uzrastima, uz kvalitetniju turističku valorizaciju Marjana, je poželjna – kaže Rumora.
– Posebnu pažnju treba posvetiti zaposlenicima vrta, pretpostavljam da će postati dio zaposlenika Javne ustanove park šume Marjan, ali mišljenja smo da je tamo enorman broj ljudi i da bi trebalo ubrzati projekt stvaranja gradskog i županijskog azila, što smo dužni po Zakonu. Apeliramo na suradnju lokalnih samouprava da nađu najbolje zajedničko mjesto za podizanje azila i udruže sredstva i potencijale kako bi stručno osoblje zoološkog vrta imalo možebitno novo radno mjesto. Sve to u varijanti javno-privatnog partnerstva – zaključio je priču Lovro Rumora.