Članovi Društva Marjan, Duška Boban i Srđan Marinić, podnijeli su neopozive ostavke na mjesta u Upravnom vijeću Javne ustanove za upravljanje Park šumom Marjan. Kao sad već bivši predsjednik Upravnog vijeća, Marinić je pojasnio razloge. Glavni razlozi ostavke su što se nisu dogodile radikalne promjene u Javnoj ustanovi za upravljanjem Park šumom Marjan. Također, što Marjan još nema kvalitetnu trajnu zaštitu koja i ga zaštitila od gradnje. Opstruirani su, kazao je, i od strane Javne ustanove za upravljanje Park šumom Marjan.
– Nismo uspjeli natjerati instituciju za koju se iz gradskog proračuna izdvaja od 6,5 do 7 milijuna kuna da rade posao zbog kojeg su osnovani. Sa svim ovim smo upoznali i Gradsko vijeće. Na njima je sada da donesu odluke – kazao je Marinić.
Upozorio je na niz nepravilnosti i u radu v.d. ravnatelja Roberta Koharevića koje su još ustanovili dok su bili članovi Upravnog vijeća.
– Pored plaće od 12 tisuća kuna i auta na raspolaganju 24 sata na dan uzima se i naknada za prijevoz i parkiranje izvan radnog vremena. 800 kuna mjesečno. Mimo našeg znanja stavljeno je u proračun Javne ustanove i za ovu godinu. Moram napomenuti da financijski plan nismo vidjeli, donesen je mimo našeg znanja – kazao je Marinić.
Dobili su, kazao je, i upozorenje iz državnih službi da se održavanje Marjana provodi na pogrešnoj stručnoj osnovi. Planom gospodarenja Marjanom izrađenim 2008. godine.
– A o tome smo stalno govorili. Ta stručna osnova je obuhvatila samo dvije trećine Park šume Marjan. Temelj koji će sutra poslužiti lobijima koji žele prekrajati granice Park šume Marjan, da se južne padine i rubni dijelovi Marjana urbaniziraju – poručio je Marinić.
Odgovornim za stručnu osnovu istaknuli su Kosovića i Koharevića. Na upit medija što kaže Baldasar na to, odgovorio je:
– U šesti mjesec, prije nego smo bili imenovani, on je rekao: Zaustavi sve dok se ne popravi. Nismo uspjeli u tome. Tko je zaslužan za izradu dokumenta? To je Kosović, a provedbu je nastavio Koharević!
Zahvalio se gradonačelniku na imenovanju u Upravno vijeće. Prvi put je to da je jedna gradska uprava uključila civilni sektor u rad jedne takve institucije, ali očekivali su veći angažman gradonačelnika.
– Bez obzira na istupanje, nastavljamo bitku za Marjan i nastupamo iz jedne druge pozicije, nama komfornije, raditi i ono za što smo osnovani. Nadam se da ćemo tu imati suradnju s Gradom. Dajemo svo znanje Društva Marjan na raspolaganje – istaknuo je.
Složno su poručili da Marjan treba zaštititi kao trajno kulturno dobro.
– Razno razne su opstrukcije, a u tome, nažalost, sudjeluje aktivno i Javna ustanova – ponovio je Marinić.
Boban je podsjetila na Kodeks, kojeg su kandidati za gradonačelnika potpisivali u predizbornoj kampanji. Željku Kerumu nije ni poslan zbog odnosa prema Marjanu.
– U predizbornoj kampanji predstavili smo zahtjeve i da potpišu uz datum realizacije. Da bismo i crno na bijelo imali je li izabrani gradonačelnik ili prevarant ili nesposoban – kazala je Boban.
Dodala je da je Baldasar propustio biti agitatorom za Marjan putem javnih istupa, konferencija za medije… te da ne može eksplicitno reći kakvog je gradonačelnika Split dobio, ali neka građani prosude prema brizi za Marjan.
Dopredsjednik Društva Marjan Jurica Pavičić je poručio da je trajna zaštita Marjana odgovornost Ministarstva kulture. Poslali su zahtjev Gradskom vijeću da zaštitu Park šume Marjan uvrste kao točku dnevnog reda. Da Gradsko vijeće javno pozove Ministarstvo kulture na zaštitu Marjana.
– Najveći problem je u lokalnoj konzervatorskoj službi. Oni poimaju Marjan kao red stabala. Konačna odgovornost je na Ministarstvu kulture. Ako lokalna konzervatorskaslužba to blokira, može Ministarstvo kulture i to za pet dana. Mi smo elaborat izradili – poručio je Pavičić.
Marinić je podvukao da se problem Marjana riješi dok postoji vertikala vlasti.
– Idemo svi zajedno. Mislim da postoji dobra volja – ustvrdio je predsjednik Društva Marjan.
Treba podsjetiti da je do 22. listopada 2010. godine. Marjan bio zaštićen kao kulturno dobro. Tu mu je zaštitu ukinuo Radoslav Bužančić, šef splitskih konzervatora. Od tada je Marjan bez zaštite, a neposredno nakon ukidanja, raspisan je natječaj za gradnju restorana na Prvoj vodi. Građevinske namjere Keruma spriječio je civilni sektor, a potom i nadležna ministarstva. Dogradonačelnik Goran Kovačević je kratko komentirao istupanje Marinića i Boban iz Upravnog vijeća Javne ustanove za upravljanjem Park šumom Marjan.
– Kao predstavnici civilnog društva oboje su dali vrijedan doprinos u očuvanju Marjana. Istupanjem iz Javne ustanove, vjerujem, neće prestati i suradnja s Gradom – kazao je dogradonačelnik.
Vršitelj dužnosti ravnatelja Javne ustanove Robert Koharević odgovorio je na navode Srđana Marinića i Duške Boban. Prvo je kazao da se u početku protivio reviziji poslovanja ustanove koju su tražili Boban i Marinić jer ju je smatrao nepotrebnom.
– To su pokazali i rezultati jer je gradska revizija upravo zaključila posao za prethodnu godinu i nisu uočili nikakve značajnije propuste ili nepravilnosti – kazao je Koharević.
Što se tiče Plana gospodarenja Marjanom, naveo je, izradio ga je Šumarski fakultet u Zagrebu na čelu s profesorom Ivanom Martinićom. Ono što je Messi u balunu, pojasnio je, to je profesor na ovom polju.
– Plan je naručen 2008. godine za 200 tisuća kuna i izradio ga je Šumarski fakultet u Zagrebu nakon provedenog javnog natječaja. Istina je da u planu nije jedna trećina park šume, i to južna strana na kojoj se ne nalazi šuma. Trebali bi pitati onoga koji je plan naručio, a to je Grad Split, zašto ga je tako naručio. Pretpostavljam da je to zato što su južne padine privatno vlasništvo – kazao je.
Što se tiče putnih troškova, Koharević je kazao da je naknadu za putni trošak primao do listopada. Ta ga je odluka dočekala na novom radnom mjestu, te tvrdi da je poslije nije više primao.
Ipak, financijski plan Javne ustanove nije raspravilo Upravno vijeće, što su također upozorili Marinić i Boban.
– Priznao sam dogradonačelniku da sam pogriješio i da sam u Plan i greškom ubacio i troškove parkinga. Međutim, rebalansom ćemo to preraspodijeliti – rekao je Koharević.
Za korištenje službenog automobila u privatne svrhe, dodao je, svaki mjesec je u blagajnu tvrtke plaćao 400 kuna.