Sinj, kao i ostatak Splitsko-dalmatinske županije, bilježi odlične
turističke rezultate. Prošle je godine područje Sinja, Dicma, Hrvaca i
Otoka posjetilo 11.180 gostiju koji su ostvarili 26.861 noćenja. U
odnosu na 2014. godinu to je porast od gotovo 19 posto u noćenjima, a u
usporedbi s 2015. godinom kada se slavila 300. Sinjska alka zabilježen
je porast od 8,31 posto u noćenjima i 3,87 posto u dolascima.
U
samo godinu dana broj smještajnih jedinica povećao se za više od sto.
Jubilarnu 300. Alku dočekali su s 309 smještajnih jedinica, a već godinu
kasnije bilo ih je 429.
– Netko bi možda
rekao: „Neš ti, što je sto smještajnih jedinica?!“, ali to je za Sinj
puno. Prepoznali smo ono što želimo biti u budućnosti, a to je
destinacija 365 dana. Naravno, mi bi bili zadovoljni i sa sedam, osam
mjeseci jer je to odličan početak za razvijanje ruralnog turizma na
našem području. Imamo kulturnu baštinu i prirodne ljepote i sve ono što
se nalazi na području našeg grada smatramo iznimno dobrom platformom da
budemo top destinacija u budućnosti – smatra bivša sinjska
gradonačelnica Kristina Križanac.
Prilika za mlade
Razvoj ruralnog turizma na području Cetinske krajine prilika je i da se zadrže mladi na ovom području.
–
Već sada su mladi prepoznali priliku u tome da svoje obiteljske kuće
pretvaraju u kuće za odmor i tu se vidi tendencija rasta. To pokazuju i
brojevi dolazaka i noćenja u našem gradu. Imamo dva velika brenda
Sinjsku alku i Veliku gospu koje trebamo iskoristiti da pokažemo i sve
ostalo što imamo, a imamo jako puno. Svoju budućnost gradimo na
OPG-ovima i zadružnom vlasništvu koje je dosta razvijeno. Sve kockice se
lagano slažu i stvaraju platformu koja donosi sve bolje rezultate. Nije
lako ljudima ovdje zaboraviti Dalmatinku koja je zapošljavala velik
broj ljudi, ali treba se okrenuti nekim drugim stvarima i mogućnostima – smatra Križanac.
Turistički
razvoj i napredak Sinja godinama prati i Turistička zajednica
Splitsko-dalmatinske županije. Direktor Joško Stella zadovoljan je
ostvarenim rezultatima.
– Imamo odličnu
suradnju sa svim Turističkim zajednicama, ali s Turističkim zajednicama
Zagore imamo poseban odnos jer ostvaruju znatno manje prihode nego one
na otocima ili uz obalu. Na području Cetinske krajine zato smo sasvim
financirali uređenje biciklističkih staza, imamo i posebnu stranicu koja
promovira Zagoru, tematske staze uređujemo sredstvima iz EU fonova, a
uložili smo dosta i u edukacije. Razvoj ruralnog turizma počeo je na
području Imotske krajine, ali i ljudi cetinskog kraja u tome vide svoju
priliku – kaže Stella.