Pročitajte koji se običaji njeguju za ispraćaj stare i doček Nove godine

Svaka zemlja u svijetu ima svoje običaje za ispraćaj stare i doček Nove
godine, no bez obzira na raznolikost običaja svima je zajednička simbolika –
stare brige ostavljaju se u zadnjoj noći stare godine, a pozdravlja se
obnavljanje svijeta i kretanje u novu i, mnogi vjeruju, bolju budućnost. Nije
poznato od kada se točno slavljima dočekuje Nova godina, ali se smatra da su to
činili Babilonci još prije 4000 godina. Običaji naših predaka koji su se
zadržali do današnjih dana su buka i masovna slavlja. Bukom se tjeraju zli
duhovi, a slavljima se priziva bogata i sretna godina. Raskošni i bučni
vatrometi stoga su i danas središnji dio svih dočeka.

Diljem svijeta brojni se zanimljivi rituali vezuju uz doček Nove godine. U
Napulju je tako preživio običaj bacanja starih stvari kroz prozor, no pokazalo
se da to zna biti i dosta opasno u slučaju kada se netko odluči riješiti kakvog
povećeg komada starog namještaja. Danci na novogodišnju noć pred ulaznim
vratima razbijaju tanjure, a vjeruju da što više tanjura razbiju to će u Novoj
godini imati više prijatelja. Zato cijelu godinu skupljaju stare tanjure baš za
ovu prigodu. Japanci smatraju da se svima mora oprostiti sve kako bismo u Novu
godinu ušli sasvim čisti. Španjolci, pak, u ponoć jedu grožđe i to po 12 zrnaca
da bi bili sretni svih 12 mjeseci u godini. Na Novu godinu u Kini sva su vrata
ukrašena nečim crvenim, jer je crvena boja simbol sreće i veselja. Grci na
Silvestrovo postaju ovisnici o kocki. Dok ih ne svlada umor kockaju u
kockarnicama ili u kućama, a vjeruje se da će pobjednike pratiti sreća. Česi
uspjeh u idućoj godini proriču iz jabuke, a posebno važan dio je jezgra. Naime,
jabuka se prereže, a ovisno o tome je li jezgra križnog ili zvjezdastog oblika
proriče se nesretna ili sretna godina. 

Praznovjerja zadržana do današnjih dana

Duga tradicija proslave Nove godine dovela je do brojnih praznovjerja, a
moga od njih su se zadržala i do današnjih dana. Vjerovanje o crvenom donjem
rublju koje privlači ljubav prisutno je u većini zemalja, a iznimke su
Argentina i Brazil. Tako se u Argentini za tu prigodu oblači ružičasto rublje,
dok Brazilci preferiraju bijelo. Ako se u Novoj godini želi osigurati
financijska sigurnost nipošto se ne smije posuđivati novac 31. prosinca ni 1.
siječnja, na prvi dan Nove iz kuće se ne bi smjelo ništa iznositi, a na staru
godinu bi trebalo sve novčanike napuniti novcem. Financijska sreća mogla se
“osigurati” i posebnom prehranom. Na Silvestrovo se do ponoći smjela
jesti jedino leća skuhana bez mesa, a na bogatu blagdansku trpezu smjelo se
navaliti tek u prvim satima Nove godine. Kada na satu otkuca ponoć, po nekim
vjerovanjima, bi trebalo imati pun stol hrane kako bi se i u idućoj godini
osiguralo blagostanje. 

Poljubac u ponoć imao je mnogo veće značenje od pukog čestitarskog običaja.
Novogodišnjim poljupcem davao se i zavjet bliskosti u idućoj godini, a za one
koji su rođeni 1. siječnja vjeruje se da su rođeni pod sretnom zvijezdom. Prva
osoba koja uđe u kuću iza ponoći, smatralo se, ima poseban utjecaj na ukućane u
idućoj godini, a praznovjerje kaže kako bi bilo najbolje da to bude visok,
tamnokos i naočit muškarac. Stari su ljudi vjerovali da čak i vjetar može dati
nagovještaj kakva će biti predstojeća godina. Ako vjetra nema ili puše s juga
to znači da će naredna godina biti dobra i puna obilja, a ako puše s istoka godina
će donijeti nestašicu i nevolje.

Nova godina nezamisliva je bez novogodišnjih odluka, a one su se donosile
još u Babilonu, prije kojih 4 tisuće godina. Najčešće je bila riječ o vraćanju
posuđenih stvari ili dugova, a odluke su se javno objavljivale i tako se
motiviralo njihovo provođenje. I danas su takva obećanja među najčešćima, a
ispred njih su samo gubitak kilograma i prestanak pušenja. Posjećivanje beba
rođenih u novoj godini također je jedan od običaja iz davnina. Rimljani, Grci i
Egipćani su paradirali s prvorođenima u godini, dok danas prvorođene bebe i
njihove majke posjećuju državnici. Naši su stari posebnu pažnju pridavali i
čestitanju. Najvećom uvredom smatrali su ako netko ne bi znancu čestitao Novu
godinu, a čestitalo se najprije svojim najbližima, a potom prijateljima,
susjedima i znancima.

Bez obzira gdje i kako dočekali Novu godinu i koje običaje njegovali, nema
sumnje da dobre zabave, pozitivnih misli i bogate trpeze neće nedostajati.

POSLJEDNJE DODANO: