Svečano obilježavanje 50 godina od proglašenja Marjana zaštićenim
dijelom prirode neminovno nije moglo proći bez spominjanja Društva Marjan.
Naime, u Vili Dalmacija obilježavanje tog značajnog jubileja organizirali su
Javna ustanova za upravljanje Park-šumom Marjan i Grad Split, a kako smo imali čuti
od gradonačelnika, predstavnici Društva Marjan nisu ni pozvani.
– Okrenuli su se u antipod. Oni bi trebali biti oni koji bi
trebali surađivati, ondašnji sastav Društva Marjan je dalo inicijativu da se
formira Javna ustanova, da bi se neki drugi sastav okrenuo protiv JU. Njima je
važnije što je bilo prije 20 godina, da pokušaju inkriminirati nekog tko je
navodno počinio kazneno djelo, zapetljali su se sami sa sobom u puste priče,
prošlost, zaboravljajući da bi bilo bolje okrenuti se budućnosti. Ne razumijem
ljude koji silnu energiju gube u dokazivanju da su u pravu i u tome ulaze u
obračune, konflikte, tužbe,… A po onome što sam vidio, sve je to ili preuveličavanje
ili izmišljanje problema. I sve je to naravno rezultiralo poremećenim odnosima
između rukovodstva Društva Marjan i JU, a zatim i s Gradom koji je vlasnik
Javne ustanove. Okrenuli su se u protivnost, misle da štite Marjan, ali po meni
ga više ne štite. Po meni, izgubili su svoju svrhu. – stav je gradonačelnika
Ive Baldasara i njegovi razlozi za nepozivanje članove Društva Marjan na ovu
obljetnicu. Makar se tijekom kasnijeg neformalnog razgovora moglo čuti s različitih
strana da je možda ipak trebalo pozvati Srđana Marinića i ostale jer je Društvo
ipak kroz desetljeća dosta toga napravilo na zaštiti Marjana te da bi osobni
animoziteti trebali ostati, barem na jedan dan, potisnuti.
Još je dvije teme, međusobno povezane kao i uostalom
“problem” s Društvom Marjan, komentirao poteštat.
– Mi povećavamo nivo zaštite, sve do trenutka kada i ako
bude proglašen nacionalnim parkom što je najviši novi, ali i ovaj nivo kojeg
smo postigli preko Ministarstva kulture je sasvim dovoljan. No, slijedi nam
veliki posao oko legalizacije objekata – ti ljudi koji imaju manje objekte na
svojim djedovinama, imaju pravo legalizirati, ali ne graditi. Ti ljudi kažu da
su najbolji garant da se tamo neće graditi, što je u velikoj mjeri i točno.
Najbolja je jedna simbioza koju smo postigli s Udrugom Merjan, koja će na kraju
jednog dana kad uspijemo legalizirati, onda raditi prolaze, ceste, puteve i to
je bio osnovni dogovor s vlasnicima terena i nekretnina na Marjanu.
Ravnatelj Javne ustanove Robert Koharević nije bio toliko oštar
kao gradonačelnik, dapače, između ostalog je rekao da “udruge trebaju
postojati kao korektiv tijela javne vlasti, no da neke udruge svoju ulogu krivo
tumače jer koliko oni vole i štite Marjan, toliko ga volimo i mi”.
– Moramo se držati zakonskih normi i regulativa, a mislim i
da moramo zajednički raditi jer Marjan nije samo moj, ni samo njihov, nego svih
građana. Kao ravnatelj sam jako zadovoljan sredstvima koje smo dobili za iduću
godinu. Plan upravljanja bit će donesen, te će neke stvari ograničiti, ima ideja samo
je pitanje vremena i realizacije, u idućem perodu po meni od 3 do 4 godine doći
ćemo. Trudit ćemo se da bude bolje. – ukratko je kazao Koharević.
Govorio je i izaslanik
Ministarstva kulture Radoslav Bužančić. Napomenuo je da često ni sami nismo
svjesni koliko je nešto naše dobro, jer brojni stranci ostaju oduševljeni činjenicom
da imamo šumu na pet minuta od središta grada. Kaže i da Marjan nije
projektirani park poput Zrinjevca, da je Marjan nešto puno više kao što je bio
i za vrijeme Dioklecijana ili poslije: hram, sveta šuma.